U rujnu ove godine, vrijednost Bitcoina pala je ispod 3000 dolara, nakon što je Kina zatvorila i zabranila trgovanje kriptovalutama. Međutim, zahvaljujući otvaranju mogućnosti plaćanja Bitcoinima u Japanu, vrijednost mu je ipak drastično porasla. Točnije, od siječnja ove godine, vrijednost mu se povećala za šest puta.

Ova kriptovaluta, čija vrijednost ovisi o broju kupaca, na dobrom je putu da premaši tržišnu vrijednost od 100 milijardi dolara. No, tu su zbog očite nemogućnosti kontrole uskočile već i banke te državne vlasti pojedinih zemalja, sa uobičajenom propagandom i upozorenjima.

Kako Bitcoin sasvim sigurno nije kao svaka klasična valuta zasnovan na vrijednosti zlata, deviznim rezervama država, robi te brojnim manipulacijama državnih vlasti, burzovnih mešetara i bankara, među njima se stvorila velika bojazan zbog očekivanog gubitka profita i kontrole.

Danas postoji veliki broj kriptovaluta, ali tri su svakako najistaknutije: Bitcoin, Ethereum i Ripple. Gotovo polovicu transakcija ovim valutama upravlja se iz Japana. No, kako se sve više ljudi iz širom svijeta upustilo u trgovinu i financiranje putem ovih kriptovaluta, neke zemlje poput SAD-a i Rusije namjeravaju oporezivati takvo trgovanje te pokušati uvesti određeni monopol nad njima.

Dakako, trgovanje kriptovalutama nije za svakoga, posebice one koji ne vode brigu o sigurnosti vlastitih računala. Zbog očitog riskantnog poslovanja „na vlastitu odgovornost“ te oscilacija vrijednosti kriptovaluta, banke su se dale u otvorenu anti-propagandu koristeći upravo taj argument.

“HNB ne izdaje licenciju subjektima koji izdaju ili trguju virtualnim valutama niti ima zakonsku osnovu za njihov nadzor. Novčana sredstva uložena u virtualne valute nisu zaštićena sustavom osiguranja depozita. Stoga osobe koje se odluče na takav oblik ulaganja same u cijelosti snose rizik gubitka uloženog“, upozorio je guverner Vujčić.

Slična upozorenja objavile su i banke u drugim Europskim zemljama.

Zanimljiva novost je i da Porezna uprava u Hrvatskoj odnedavno traži od svih korisnika kriptovaluta, da prijave porez na ostvarenu dobit. Međutim, Porezna uprava trenutno nema mogućnosti niti ovlasti pratiti tko je izvršio kakvu transakciju ili koliko je tko zaradio, jer trgovina Bitcoinom je u velikoj mjeri poprilično anonimna, dok bi za otkrivanje svakog subjekta bilo potrebno mnogo vremena i resursa.

Očekuje se da će se banke s nastavkom rasta vrijednosti kriptovaluta također uključiti u trgovinu, a mnogi već predviđaju pokušaj bankara da iste stave pod kontrolu.