Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, objavilo je na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu u utorak, kako će „globalno zatopljenje“ koštati 3.5 milijardi eura, gledano do 2040. godine.

Takva je trenutna procjena ministarstva, a prema nacrtu hrvatske strategije u kojoj bi se Hrvatska trebala kroz 80 mjera prilagoditi navodnim klimatskim promjenama. Nacrt se pak temelji na računalnim modelima koji su načinjeni na „superračunalu“ VELEbit, koje je ministarstvo nedavno kupilo.

Ipak, domaći porezni obveznici, za koje je upitno hoće li to zacrtane godine još uopće biti u ovoj zemlji, platiti će „samo“ 1.8 milijardi eura, dok će ostatak novaca doći iz, čini se, neiscrpnih fondova EU.

Pritom se kao mjesta najvećih ulaganja navode poljoprivreda, šumarstvo, energetika i turizam.

Za Hrvatsku su izrađena dva scenarija: prvi je za klimatske promjene između 2011. i 2040. godine, a drugi za period od 2041. do 2070. Prema ovim modelima, očekuje se da će Hrvatska biti još jedno od poprišta ekstremnih klimatskih promjena, uze neizostavne suše, poplave i toplinske udare.

Više od 31.000 znanstvenika smatra da je globalno zatopljenje politička izmišljotina

Nove pouzdane i kud i kamo striktnije mjere obrane od poplava su odavno potrebne, no koliko su „klimatske promjene“ doista istinite, ostaje pod velikim upitnikom. Brojni znanstvenici već su dokazali kako su predviđanja teoretičara i zagovornika ovih promjena zapravo bazirana na lošim procjenama, a mnogi će i ove zime svjedočiti vjerojatnim brojnim vijestima o snježnim mećavama diljem Europe, pa tako i u nas. Pritom će se mnogi svakako zapitati ne bi li nam računi za grijanje trebali biti manji, s obzirom na „teorije“.