Intoksikacija vodom i koliko je vode potrebno da se usmrti čovjeka

Untitled-1

Dehidracija je učestalo spominjani termin i doista, česti su slučajevi kada ljudi dožive probleme uslijed premalog unosa vode. Međutim, voda, iako je neophodna za život, može ujedno biti i otrov.

Koliko je vode potrebno unijeti u organizam da bi nastupila smrt? Začudo, ne tako mnogo. Sve može biti otrov, ili ne, ovisno o dozi – rekao je Paracelsus, znanstvenik iz 16. stoljeća koji je u velikoj mjeri povezao kemiju i medicinu.

Prema videu koji je svojedobno objavilo Američko društvo za kemiju, za smrt osobe mase 75 kg potrebno je 6 litara vode.

Postoje mnogi slučajevi tragičnih smrti izazvanih prekomjernim unosom vode. Jedna 28-godišnja u Kaliforniji umrla je nakon što je popila 6 litara vode u tri sata na natjecanju „Hold Your Wee for a Wii“, gdje je glavna nagrada bila poznata igraća konzola Wii. Jennifer Strange ubrzo je počela povraćati, otišla je kući sa strašnom glavoboljom i na kraju umrla.

Godine 2005., jedan 21-godišnji student umro je nakon što je popio poveću količinu vode između serija sklekova u jednom podrumu. Korisnici ecstasy-a također su umirali nakon konzumacije ogromnih količina vode uslijed pokušaja rehidracije nakon višesatnih zabava.

Prekomjerni unos vode također je česta pojava kod raznih sportaša, posebno onih koji se bave sportovima poput maratonskog trčanja. Istraživanje, koje je objavio New England Journal of Medicine, otkrilo je da jedna šestina trkača razvije određene simptome hiponatremije, što pak vodi do razrjeđivanja krvi.

Hiponatremija jednostavnim rječnikom znači „pomanjkanje soli u krvi.“ Govoreći u brojkama, to znači da je količina natrija u krvi ispod 135 milimola po litri krvi. Normalna količina natrija u krvi kreće se između 135 i 145 milimola po litri. Teški slučajevi hiponatremije kao simptome uključuju glavobolju, umor, mučninu, povraćanje, stalno mokrenje i dezorijentiranost. Također se mogu javiti i osjećaji trnjenja ruku, lica, suhoća usta i drhtavica.

Razinu vode, soli i drugih tvari kod ljudi kontroliraju bubrezi. Kada čovjek popije previše vode u kratkom roku, bubrezi ju nisu u stanju dovoljno brzo procesuirati i izbaciti iz organizma te krv postaje razvodnjena. Kada krv stigne do područja gdje je koncentracija soli i drugih topivih tvari veća, višak vode napušta krv i konačno ulazi u ćelije, koje se šire kao baloni kako bi ju mogli prihvatiti.

Većina ćelija ima mogućnost prihvata veće količine vode zahvaljujući tome što se nalaze u fleksibilnom tkivu kao što su masno tkivo i mišići, ali to nije slučaj s neuronima. Moždane ćelije tijesno su naslagane unutar lubanje i one moraju dijeliti taj mali prostor s krvlju i likvorom. „Unutar lubanje gotovo da nema prostora za širenje i oticanje,“ navodi Wolfgang Liedtke, klinički neurolog.

Edem, odnosno oticanje mozga tako može biti katastrofalno. „Brza i teška hiponatremija uzrokuje ulaz vode u moždane ćelije što dovodi do otjecanja mozga, što se opet manifestira napadajima, komom, zastojem disanja, hernijom moždanog debla i na kraju smrću,“ objašnjava Amin Arnaout, šef nefrologije u Općoj bolnici u Massachusettsu.

Odakle dolazi onda ideja da je zdravo piti velike količine vode? Neki znanstvenici već su dokazali da dobro poznata teorija o 8 čaša vode dnevno „ne drži vodu.“ Naprotiv, Heinz Valtin, specijalist nefrolog iz Medicinske škole Dartmouth proveo je istraživanje i dokazao kako ova teorija nije znanstveno utemeljena. Štoviše, konzumiranje ove ili većih količina „mogu biti štetne, i u pogledu ubrzavanja potencijalno opasne hiponatremije, i u pogledu izlaganja onečišćujućim tvarima, a također neke ljude tjera na to da se osjećaju krivima što ne piju dovoljno vode,“ napisao je 2002. Valtin u svom izvještaju za stručni časopis American Journal of Physiology—Regulatory, Integrative and Comparative Physiology. Valtin je sam izjavio kako od objavljivanja tog izvještaja nikad nitko nije pružio nikakve znanstvene dokaze koji bi potvrdili suprotno.

Svakog sata, zdravi bubreg može izlučiti 0,8 do 1 litre vode, što znači da osoba može piti od 0,8 do 1 litre vode na sat, bez da iskusi probleme, tvrdi Joseph Verbalis, predstojnik Sveučilišnog medicinskog centra u Georgetownu. Ukoliko ta osoba trči maraton, mogućnost izlučivanja tekućine iz bubrega se smanjuje na čak 0,1 litre po satu! Piti 0,8 do 1 litre vode pod ovakvim okolnostima potencijalno može stvoriti velike probleme, čak I ako se intenzivno znojite.

Stoga bi tijekom vježbanja trebalo ravnomjerno dozirati unos vode, odnosno, koliko vode se gubi znojenjem, toliko bi se trebalo I unositi. Međutim, kako znamo koliko smo točno vode izgubili znojenjem? Nikako! Jedini pravi indikator jest – žeđ. Ista ona za koju kažu da je prvi znak dehidracije. Ipak, prvi znak žeđi ne znači nužno teške probleme, već samo potrebu tijela za unosom vode.

Izvor: Scientific American / Medical Daily