Krampus – relikvija iskonske tradicije

Iako smo svi vjerovatno čuli za Krampusa, tko od nas zapravo zna nešto više o tom liku, odakle dolazi, što znači njegovo ime i kada ga se prvi put spominje?

151201-autria-krampus-devil-753a_898eda24d344a79d3edd5c39af2eda1b.nbcnews-ux-2880-1000

Pojava Krampusa kao lika karakteristična je za područje Austrije, Slovenije, i sjeverozapadne Hrvatske. U alpskom folkloru Krampus je rogato antropomorfno biće opisano kao „polu-jarac, polu-demon“, koji kažnjava djecu koja se loše ponašaju, za razliku od svetog Nikole, koji nagrađuje dobru djecu poklonima. Porijeklo Krampusa je većim dijelom nepoznanica, međutim očito je da datira još iz predkršćanskih poganskih vremena.

Ime navodno dolazi iz nordijske riječi „krampen“ koja znači „kandže“. Povijest tog lika vodi to predkršćanskih alpskih tradicija. Po nekim vjerovanjima on je sin nordijskog mitološkog bića Hela. U kratkom članku o toj pojavi, Maurice Bruce kaže:

Nema mnogo sumnje glede njegovog pravog identiteta, nigdje drugdje nije tako dobro usčuvan opis rogatog boga. Breza, osim falusoidnog značenja, može biti u poveznici sa inicijacijskim ritualima vještica, ritualima koji su uključivali vezivanje. Lanci su možda uvedeni kao kršćanski pokušaj ‘vezivanja vraga’, ali isto tako bi mogli biti ostatak nekog poganskog rituala.“

Antropolog John J. Honigmann piše:

Festival svetog Nikole uključuje kulturne elemente rasprostranjene u Europi, u nekim slučajevima još iz predkršćanskih vremena. Nikola je u Njemačkoj postao popularan oko jedanaestog stoljeća. Proslava svetog Nikole vrijeme je kada su djeca u posebnom centru pažnje. Maskirani vragovi koji ometaju Nikolu i plaše djecu poznati su u Njemačkoj još od šesnaestog stoljeća, dok su se komični vragovi sa životinjskim maskama pojavljivali u crkvenim predstavama još u srednjem vijeku. Austrijanci su prilično upoznati sa poganskim porijeklom ovih elemenata, kao i drugih koji se pojavljuju tijekom tradicionalnih zimskih ceremonija. Oni vjeruju kako je Krampus prikaz poganskog nadnaravnog bića koje se asimiliralo sa kršćanskim vragom.“

Zemlje bivšeg Habsburškog carstva su mahom preuzele tradiciju Krampusa kao pratioca svetog Nikole. Iako se Krampus pojavljuje u raznim oblicima, većina dijele neka zajednička fizička obilježja. On je dlakav, obično crn ili smeđ, ima kopita ili papke i rogove jarca. Njegov špicasti jezik visi mu iz usta i ima očnjake.

Krampus za sobom vuče lance, koji su ponekad popraćeni zvoncima. Sa sobom nosi brezine šibe kojima povremeno šiba djecu. U novije vrijeme umjesto šibe nosi bič. Ponekad sa sobom nosi na leđima košaru koja mu služi da pospremi i odvede zločestu djecu.

Krampusova noć

Proslava svetog Nikole obilježava se diljem Europe šestog prosinca. Večer prije obilježava se Krampusova noć, kada se ovaj dlakavi demon pojavljuje na ulicama. Ponekad u pratnji svetog Nikole, a ponekad sam, Krampus posjećuje domove. Sveti Nikola se pojavljuje u biskupovoj odori i nosi zlatni štap. Za razliku od komercijalizirane američke verzije, ovaj sveti Nikola posjećuje samo dobru djecu, dok je Krampus zadužen za zločestije. Nikola donosi darove, dok Krampus ostavlja ugljen i brezinu šibu.

U ponekim krajevima te večeri održava se takozvani „krampuslauf“ ili krampusova trka, sastoji se od sudionika obučenih poput Krampusa, najčešće pod utjecajem alkohola. Običaj je da se pije Krampusova rakija kojom se nazdravlja i počinju ludorije.

U većini krajeva Hrvatske Krampus se opisuje kao vrag koji nosi platnenu vreću i vuče lance svezane oko ruku, nogu i vrata. Kao dio tradicjije, kada dijete dobije poklon od svetog Nikole, dobije zlatnu šibu koja predstavlja njegova dobra djela tokom godine, međutim, ako je dijete bilo zločesto, Krampus će mu uzeti darove i ostaviti srebrnu šibu koja predstavlja djetetove zločestoće.

Izvor: Wikipedia, Tribun