Serija novih istraživanja, počevši od pogrešaka u proračunima temperatura mora, pa do zemljine mogućnosti adaptiranja pri apsorpciji ugljičnog dioksida, natjerala je znanstvenike i teoretičare da ponovno prouče i razmotre svoja predviđanja u vezi klimatskih promjena.

Skupina znanstvenika s europskih istraživačkih instituta tvrdi kako su proračunski modeli za određivanje temperatura oceana u prošlosti bili zasnovani na pogrešnim pretpostavkama, stoji u novoj studiji koju je objavio časopis Nature.

Budući da na svijetu ne postoje zabilješke povijesnih mjerenja temperature oceana, znanstvenici se oslanjaju na zamjenske metode kako bi ih procijenili, što uključuje pregledavanja oceanskih fosila, a čiji razvoj ovisi o brojnim čimbenicima, poput kiselosti i slanosti vode, te njenoj temperaturi.

Smatra se kako varijabilna razina kalcita u egzoskeletima sitnih morskih mikroorganizama zvanim krednjaci, a koja ovisi o spomenutim čimbenicima, pomaže znanstvenicima u određivanju temperatura mora u prošlosti.

Proučavajući ove jednostavne oblike mikroorganizme u umjetnoj morskoj vodi, stvorenoj da kreira povijesne uvjete, znanstvenici su otkrili kako temperatura zapravo ne utječe onako kako se to dosad smatralo. Štoviše, omjer pojedinih kemijskih supstanci bio je posve drugačiji od onoga za kakav se dosad smatralo da je stabilan.

To znači da su dosadašnje procjene paleotemperatura bile netočne,“ izjavio je Sylvain Bernard, mineralog iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja.

Ono što se činilo kao savršeno očuvani fosili, zapravo to nisu,“ dodao je.

Prema geokemičaru Andersu Meibomu, sa švicarskog Saveznog instituta za tehnologiju, to znači povratak na početak i ponovno proučavanje drugih vrsta morskih fosila.

Kako bi pronašli nove reference, „moramo raditi na drugim tipovima morskih organizama, tako da jasno shvatimo što se odvijalo u sedimentu tijekom geološkog vremena.

U međuvremenu, poznati časopis Time objavio je priču s tvrdnjom da „razina ugljičnog dioksida u atmosferi nikad nije bila tako visoka u proteklih 800.000 godina,“ što je zasnovano na izvještaju kojeg je u ponedjeljak objavila UN-ova Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Ipak, Time tvrdi da unatoč tome što su emisije ugljičnog dioksida vođene utjecajem čovjeka ostale iste proteklih godina, u 2016. došlo je do povećanja razine CO2 od 50 posto  u odnosu na prosječno godišnje povećanje tijekom proteklih 10 godina.

Portal BGR otišao je u još ekstremniju krajnost, pa tako tvrdi da su razine CO2 zapravo najveće u proteklih tri milijuna godina, premda za to nema nikakvih podloga, čak niti od strane službenih zagovornika teorije o klimatskim promjenama. Štoviše, BGR tvrdi kako su za povišene razine CO2 krivi ljudi, unatoč činjenici da najveći utjecaj na ovaj rast ima sama – priroda.

Zapanjujuće je, u najsarkastičnijem smislu, otkriće finskog Meteorološkog instituta, koje je objavljeno u izvještaju. Naime, tamošnji znanstvenici su otkrili kako šume u tom kraju svijeta apsorbiraju mnogo više ugljičnog dioksida iz atmosfere, ali zbog navodnog topljenja snijega tijekom sezone.

Dio predviđanja razina ugljičnog dioksida uključuje proračune njegove apsorpcije u tlo i oceane, što je fenomen koji se mijenja iz godine u godinu zbog nebrojenih čimbenika. U slučaju visokih šuma, ugljični dioksid spušta se na zemlju, a snježni pokrivač direktno utječe na to koliko će CO2 biti apsorbirano.

Nova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, otkrila je da se biljke u ugljikom bogatim europskim tresetištima, koja su jedna od najvažnijih ekosustava za skladištenje ugljika, odlično adaptiraju na promjene temperature, vlage i drugih klimatskih faktora.

Još jedna studija pokazala je da su biljke diljem svijeta uspjele na neki način povećati svoje kapacitete u apsorpciji CO2, što rezultira i njegovim smanjenjem u atmosferi.

I dok se koplja neumorno lome u nekim novim „bitkama“ na društvenim mrežama, ali i u vjerskim te političkim krugovima, oko izmišljenih problema potkrijepljenih „činjenicama“ zasnovanim na pogrešnim pretpostavkama, priroda se čini se ipak uspijeva uravnotežiti te slijediti jednostavne zakone i pravila koja se uče u osnovnoj školi.