Dana 8. svibnja 1978., započela je izuzetno riskantna avantura u kojoj su se po prvi puta na najviši vrh svijeta popela dvojica alpinista bez dodatnog kisika. Njihova imena vjerojatno su poznata malom broju ljudi, a radi se o Reinholdu Messneru, inače Talijanu, i Austrijancu Peteru Habeleru.

Popeti se na 8848 metara nadmorske visine mnogima predstavlja veliki izazov. Popeti se na istu tu visinu bez upotrebe dodatnog kisika – predstavlja samo veći rizik za penjača. Penjanje na Mt. Everest uvijek sa sobom nosi niz opasnosti, poglavito u vidu ekstremnih vremenskih uvjeta poput jakih vjetrova, duboke hladnoće i vrlo skliske podloge. Brze i jasne odluke često su izrazito nužne, a svaki krivi potez može rezultirati smrću ili teškim ozljedama. Bez dodatnog kisika tijekom uspona, ljudi ne mogu jasno razmišljati i koncentracija osjetno pada. Na samom vrhu, količina kisika koju čovjek može udahnuti iznosi tek trećinu od onoga na normalnim visinama.

Peter Habeler i Reinhold messner

Prvi pokušaj uspona Messnera i Habelera bez korištenja dodatnog kisika započeo je 21. travnja 1978. Međutim, taj pokušaj završio je vrlo neugodno nakon što je Habeleru naglo pozlilo budući da se otrovao jedući pokvarene sardine iz konzerve u baznom logoru. Messne je pokušao izvesti uspon sa samo dva pomoćnika (šerpe), ali je morao odustati zbog ekstremnih vremenskih uvjeta.

Habeler i Messner zatim su ponovno pokušali 6. svibnja iste godine, ali tek nakon duge prepirke oko vremenskih uvjeta. Uspjeli su se popeti na vrh bez upotrebe dodatnog kisika, ali su nakon toga priznali da je taj potez iz njih izvukao doslovno sve. Messner je kasnije opisao njihovo iskustvo:

Disanje postane tako naporno, da smo jedva smogli snage nastaviti. Svakih deset ili petnaest koraka srušili bi se u snijeg da se odmorimo, a zatim ponovno krenuli puzati. Moj um gotovo je posve ostao bez funkcije. Jednostavno sam se automatski nastavio penjati. Činjenica da smo bili na Everestu, najvišoj planini svijeta, potpuno je zaboravljena – niti smo registrirali da se penjemo bez aparata za kisik.

Messner je također opisao svoje „stanje duhovne odsutnosti“ na vrhu:

Više nisam pripadao sebi niti svom obzoru. Nisam bio ništa drugo nego običan komad pluća koja dišu, plutajući preko magle i vrhova.

Dvojac je svoje iskustvo penjanja bez upotrebe dodatnog kisika stjecao na brojnim drugim planinama; Matterhorn, Eigerwan i Gasherbrum. Iako su njihovi podvizi izazvali veliku zabrinutost u medicinskoj struci, Messner i Habeler bili su odlučni u svojoj namjeri te su na kraju i uspjeli u tome.

Messner se 20. kolovoza 1980. još jednom popeo na Mt. Everest, također bez korištenja dodatnog kisika, a ujedno je i prvi alpinist koji je osvojio svih 14 vrhunaca svijeta viših od 8000 metara.

http://www.adventureconsultants.com/content/images/2839/260x400normal/Lydia_Bradey.jpg

Lydia Bradey

Napomenimo ovdje i da je prva žena koja je izvela isti ovakav pothvat bila novozelanđanka Lydia Bradey, koja je svoj uspon izvela 14. listopada 1988.