Pet supstanci koje izazivaju najjaču ovisnost – i kako utječu na vaš mozak

Most-common-addictions

Koje droge i supstance izazivaju najjaču ovisnost? Odgovor se čini jednostavan, međutim odgovor ovisi o tome kome je postavljeno pitanje. Sa stajališta različitih istraživača, potencijal određene supstance može se mjeriti prema šteti koju čini, prema uličnoj vrijednosti odnosno cijeni, do koje mjere supstanca aktivira dopamin u mozgu, koliku ugodu stvara korisniku, teškoći izliječenja od ovisnosti, te lakoći kojom korisnik postane ovisan o supstanci.

Postoje i druga mjerila, čak ima istraživača koji tvrde da niti jedna supstanca ne izaziva ovisnost u svakom trenutku. S obzirom na različita mjerila istraživača, jedini način ocjenjivanja jest uzimanje u obzir svih mjerila zajedno. To je još 2007. godine učinio tim stručnjaka sa Sveučilišta u Bristolu u suradnji sa drugim znanstvenim institucijama, te su došli do zanimljivih saznanja.

1. Heroin

Heroin su pozicionirali kao drogu koja izaziva najjaču ovisnot, dajući mu ocjenu 3 od 3. Heroin je opijat koji podiže razinu dopamina u mozgu za 200%. Uz to što je droga koja potiče najjaču ovisnost, heroin je i iznimno opasan, jer je količina heroina koja može uzrokovati smrt samo pet puta veća od minimalne doze potrebne za njen utjecaj na mozak. Heroin je osim toga rangiran na drugom mjestu prema štetnosti za korisnika i zajednicu. Tržište ilegalnih opijata, uključujući heroin, procjenjeno je na 68 milijardi dolara u 2009. godini.

2. Kokain

Kokain direktno utječe na korištenje dopamina u mozgu i prijenos informacija među neuronima. U načelu, kokain sprječava neurone u deaktivaciji dopaminskog signala, što rezultira u abnormalnoj aktivaciji osjećaja sreće u mozgu. Pri eksperimentima nad životinjama, kokain bi podizao nivo dopamina u mozgu na razinu tri puta veću od normalne. Procjenjuje se da oko 14 do 20 miliona ljudi diljem svijeta koristi kokain, vrijednost kokainskog tržišta 2009. godine bila je oko 75 milijardi dolara. Kokainski crack rangiran je od strane stručnjaka kao treća po redu droga glede štetnosti, dok je kokain u prahu, koji ima blaži učinak, zauzeo peto mjesto. Kokain je sličan drugim stimulansima, poput metamfetamina – koji postaje sve veći problem zbog dostupnosti – i amfetamina.

3. Nikotin

Nikotin je glavni sastojak duhana koji izaziva ovisnost. Prilikom pušenja, nikotin se brzo apsorbira u plućima i prenosi u mozak. Više od dvije trećine ljudi koji započnu sa pušenjem postanu ovisnici. Još daleke 2002. godine Svjetska Zdravstvena Organizacija procjenila je kako u svijetu ima preko milijardu pušača, te da će do 2030. godine 8 milijuna ljudi godišnje umirati od posljedica pušenja. Unošenje nikotina podiže razinu dopamina u mozgu za 25 do 40%.

4. Barbiturati

Barbiturati su klasa opijata koja je prvotno korištena za liječenje anksioznosti te za olakšavanje spavanja. Oni utječu na kemijsko signaliziranje u mozgu, što onda uzrokuje privremeno isključivanje određenih dijelova mozga. Pri niskim dozama, barbiturati uzrokuju euforiju, dok kod visokih doza mogu biti smrtno opasni, jer onemogućavaju disanje. Ovisnost o barbituratima bila je raširena dok su takvi lijekovi bili dostupni na recept, ali se to uveliko smanjilo kako su ih zamjenili drugi lijekovi.

5. Alkohol

Unatoč tome što je alkohol legalan, alkohol ima razne utjecaje na mozak, te i utječe različito na ljude. Naime, istraživanja su pokazala kako konzumacija alkohola povećava razinu dopamina u mozgu za 40 pa do čak 360%, s tim da bi razina dopamina rasla srazmjerno sa povećanjem unosa alkohola. Otprilike 22% ljudi koji konzumiraju alkoholna pića će tijekom života osjetiti određeni oblik ovisnosti o alkoholu.

Izvor: The Conversation