Prijelomno otkriće u imunoterapiji moglo bi voditi novim oblicima liječenja raka

Znanstvenici iz britanskog Instituta za istraživanje raka došli su do otkrića koje bi moglo znatno poboljšati učinkovitost imunoterapije u borbi protiv raka. Trenutno, liječenja imunoterapijom imaju  velikim dijelom štetne posljedice na imunološki sustav pacijenta, to su uglavnom snažna ali „tupa“ oružja sa mogućim ozbiljnim posljedicama i nuspojavama jer ne djeluju dovoljno ciljano, već kako ubijaju stanice raka, tako ubijaju i zdrave stanice organizma. Međutim, znanstvenici su možda otkrili način kako to oružje, odnosno lijekove učiniti preciznijima i efikasnijima, te sa manje utjecaja na zdrave stanice u tijelu.

extra_large-1464385767-241-groundbreaking-immunotherapy-discovery-could-lead-to-new-cancer-treatments

Ono što čini liječenje raka teškim jest njegova sposobnost da mutira unutar tijela pacijenta. Zamislite tumor kao brzorastuće drvo. Kako tumor raste, razvija svoje grane – odnosno mutacije – koje otežavaju imunološkom sustavu da se efikasno bori. Ako i odsječete jednu granu, druge neće otpasti. Ta svestranost i mogućnost stanica raka da mutiraju čini naše ozdravljenje znatno težim.

Međutim, bi li se taj kaotični rast i širenje mogao iskoristiti u korist liječenja? Kako su profesor Charlie Swanton sa Francis Crick instituta i dr. Sergio Quezada sa sveučilišta u Londonu već otkrili, moguće je rane DNA greške unutar tumora kasnije uočiti i u njegovom razvoju. „Koristili smo analizu za predviđanje koje sve vrste mutacija su prisutne diljem tumora, pa smo se zapitali  bi li bilo moguće potražiti antigene koje dijele sve tumorske stanice“, kazao je dr. Nicholas McGranahan u svojem izvješću. Ovi antigeni su „upozorenja“ potrebna T stanicama imunološkog sustava za uništenje stanica raka. „Sumnjali smo da bi se raznolikost mutacija koju vidimo pri razvoju tumora mogla reflektirati u antigenima prisutnima u stanicama raka, ali do sada nismo imali dokaza za takvo nešto“, dodao je.

Međutim, sada imaju. Njihov tim otkrio je imune stanice unutar tumora koje mogu otkriti ta rana obilježja. Ako bi te stanice mogle biti izolirane i umjetno umnožene u laboratorijskim uvjetima, one bi predstavljale snažno oružje u borbi protiv raka. Tim je koristio podatke od preko 200 pacijenata koji su bolovali od raka pluća kako bi predvidjeli količinu antigena – i još važnije, udio zajedničkih antigena koje je tumor imao. Pacijenti čiji tumori su imali više zajedničkih antigena oporavljali su se brže. To je zbog toga jer su ti zajednički antigeni privlačili imunološke stanice. Kada bi znanstvenici mogli iskoristiti te spoznaje i olakšati imunološkom sustavu detektiranje stanica raka, to bi uvelike pridonijelo napretku u liječenju.

Naravno, postoje i određena ograničenja glede ovog otkrića. Ovakav način liječenja uvjetovan je personaliziranom terapijom za svakog pacijenta, što kod mnogih pacijenata sa brzorazvijajućim tumorima nije moguće, jer je potrebno određeno vrijeme da bi se liječenje prilagodilo samom pacijentu, a dobar dio takvih pacijenata, na žalost, vremena jednostavno nema. Pored toga, takvo liječenje bi vjerovatno bilo skupo, dok bi i učinkovitost ovisila o vrsti raka protiv kojeg se borimo, s tim da trenutno najbolji kandidati za efikasno liječenje ovom metodom bi bili oboljeli od raka pluća i melanoma. Unatoč tim ograničenjima, znanstvenici se nadaju kako bi se ovo otkriće moglo unutar nekoliko godina početi primjenjivati i testirati na pacijentima, te pomoći u borbi protiv zloćudnih bolesti.

Izvor: Iflscience