Simo Häyhä – „Bijela smrt“

simo

Finski strijelac Simo Häyhä poznat je po najviše potvrđenih pogodaka svih vremena. Finska je bila država saveznica Sila Osovine tijekom Drugoga svjetskog rata. Svih 505 vojnika koje je Simo Häyhä ustrijelio bili su pripadnici Crvene armije. Crvena armija dala mu je nadimak „Bijela Smrt“.

Obučen u potpuno bijelo kamuflažno odijelo na temperaturama između -20°C i -40°C Häyhä je ubio 505 vojnika Crvene armije tijekom Zimskog rata između SSSR-a i Finske. Broj od 505 vojnika je potvrđen dok se, ako se računaju i nepotvrđene smrti, broj poginulih pod Häyhä-inim hitcima penje i do 542. Neslužbeni izvori tvrde da je Häyhä ubio čak preko 800 neprijateljskih vojnika. Osim što je bio spretan sa snajperom Häyhä je ubio i preko 200 vojnika strojnicom Suomi KP/-31. Zanimljivo je da je Häyhä sve ove pogotke postigao unutar 100 dana. Ta brojka čini ga najuspješnijim snajperistom svih vremena.

 
Widget not in any sidebars

Uvijek je bio odjeven u zimsku maskirnu uniformu tijekom Zimskog rata od 1939. – 1940. godine. Simo Häyhä je većinu svojih pogodaka postigao u manje od 100 dana; prosječno 5 ubijenih dnevno pri jako slaboj svjetlosti. Koristio je finsku verziju ruske puške Mosin-Nagant.

Häyhä u zimskom odjelu 1939. godine

Simo je najviše ubijao bez snajperskog ciljnika te je tako imao nekoliko prednosti; a) predstavljao je manju metu za neprijatelja jer koristeći optički ciljnik snajperist mora više dignuti svoju glavu; b) bio je precizniji tijekom zime jer se optički ciljnik zna često zamagliti; c) sunce se odbijalo o leću optičkog ciljnika te bi tako otkrivalo njegovu poziciju.

Häyhä je koristio M/28 snajper zbog njegove relativno male dužine (1.6 m). Taktike koje je tijekom života koristio u lovu primjenio je i u ratu, na primjer, ispred sebe je utabao snijeg kako se ne bi raspršio prilikom pucanja i pritom odao njegov položaj. Osim toga, Häyhä je u ustima uvijek imao snijeg kako se ne bi vidjela para nastala disanjem

Sovjeti su ga nekoliko puta pokušali ubiti, u početku snajperima, a kasnije i artiljerijskim napadima, ali bezuspješno. Dana 6. ožujka 1940. Häyhä je pogođen eksplozivnim metkom u čeljust tokom zasjede u kojoj su sovjetski vojnici napali njegovu čeku. Sovjeti su vidjeli teške ozljede glave i nepomičnog Häyhä-u te zaključili da je mrtav i takvoga ga ostavili. Häyhä-u su pronašli suborci te se osvijestio 13. ožujka, na dan proglašenja mira. Vojnici koji su ga pronašli tvrde da mu je visila cijela lijeva strana glave, što je s obzirom na kasnije slike vrlo moguće (ožiljak se proteže preko cijele lijeve strane čeljusti). Häyhä je poznat po tome što je najbrže u povijesti finske vojske napredovao od čina vodnika do čina poručnika.

Lijevo: Häyhä zajedno sa suborcima (desni na slici) Desno: Nakon završetka Zimskog rata, sa vidljivim ožiljkom od ranjavanja

Nagrađen je križem Slobode, križem Bitke za Kollaau i Medaljom Slobode za svoje napore u obrani Finske. Godine 1998. pitali su ga kako je postao tako dobar strijelac, odgovorio je: „Vježbom“. Umro je u jugozapadnoj Finskoj 2002. godine.