Što se događa s mozgom alkoholičara kad prestanu piti

bottles-and-glasses-of-alcoholic-drinks

Znanstvenici koji se bave ulogom dopamina u alkoholizmu došli su do iznenađujućeg otkrića koje bi moglo objasniti zašto se liječeni alkoholičari teško drže apstinencije. Oni sugeriraju da kada alkoholičar prestane piti, sposobnost mozga da koristi dopamin se mijenja, ujedno mijenjajući i način na koji mozak aktivira osjećaj zadovoljstva.

Poput mnogih droga, alkohol stimulira proizvodnju supstance pod nazivom dopamin, kojoj je jedna od primarnih funkcija aktiviranje osjećaja zadovoljstva u mozgu. Prethodne studije ukazivale su na to da razina dopamina u alkoholičara s vremenom opada pa imaju stalnu potrebu piti sve više i češće kako bi imali taj isti osjećaj zadovoljstva. Nepoznanica je doduše bila što se događa sa mozgom alkoholičara nakon što prestanu piti, s obzirom da je razina dopamina već poremećena.

Kako bi istražili i taj segment, znanstvenici su počeli istraživati moždano tkivo preminulih alkoholičara. Uočili su da njihovi mozgovi imaju manju količinu određenih dopaminskih receptora u odnosu na normalan mozak zdrave osobe. Takozvani D1 receptori su pozicije na membrani moždanih stanica za koje se veže dopamin, što uzrokuje da neuroni postanu „uzbuđeni“. Svako pomanjkanje broja tih receptora odmah znači i manjak reakcije mozga prema dopaminu, što objašnjava zašto alkoholičari ne mogu utažiti svoju želju za alkoholom.

Studija je pokazala da mozgovi preminulih alkoholičara nisu imali manjak D2 receptora, koji se pak vežu sa dopaminom kako bi umirili neurone. Sve u svemu, ovi pokazatelji objašnjavaju kako alkohol utječe na mozak, potičući ovisnike da stalno iznova traže stimulans kroz konzumaciju alkohola. Kako bi utvrdili slijedom čega dolazi do ove situacije, koristili su radiografsku tehniku za određivanje razine dopamina u mozgu laboratorijskih štakora ovisnih o alkoholu kojima je nekoliko tjedana uskraćivan alkohol.

Otkrili su kako je razina dopamina opala tokom prvih šest dana, potvrđujući postojeću teoriju kako je akutno uskraćivanje alkohola obilježeno manjkom dopamina. Istovremeno, broj receptora je bio normalan. Međutim, nakon tri tjedna, znanstvenici su otkrili kako je razina dopamina porasla, dok je broj dopaminskih receptora pao. Višak razine dopamina objašnjen je činjenicom kako se zbog nedostatka receptora manja količina dopamina vezala za receptore, dok je višak ostao neiskorišten u prazninama između neurona, poznatijima kao sinapse.

Zaključak je studije kako akutno uskraćivanje alkohola može dovesti do manjka dopamina, dok dugotrajna apstinencija dovodi do toga da se razina dopamina u mozgu povećava iznad razine normalnog. I u jednom i u drugom slučaju radi se o poremećaju sustava, čime se povećava opasnost od recidiva i povratka alkoholizmu.

Izvor: IFLScience