Tunguska eksplozija – nerazjašnjeni misterij

Fotografija iz 1927. godine, 20 godina nakon eksplozije

Tunguska eksplozija je naziv za nerazjašnjenu eksploziju koja se dogodila 1908. godine u Rusiji, u blizini rijeke Tunguske. Događaj se katkad spominje i kao Velika sibirska eksplozija.

30. lipnja 1908. godine, očevici su vidjeli vatrenu kuglu kako leti nebom i unutar nekoliko trenutaka dogodila se snažna eksplozija u atmosferi.

Oko 7:17 ujutro po mjesnom vremenu, domicilno stanovništvo i ruski doseljenici u brdima sjeverozapadno od Bajkalskog jezera promatrali su snop jakog svijetla, gotovo jakog poput Sunca, kako se kreće po nebu. Desetak minuta kasnije, dogodio se bljesak i čuo zvuk sličan topničkoj paljbi.

Očevici bliže eksploziji iznijeli su iskaz da se zvuk kretao od istoka prema sjeveru. Zvuk su pratili udarni valovi koji su odgurnuli ljude na pod i razbili stakla prozora.

beneesse2

Eksploziju su registrirale seizmološke stanice diljem Europe i Azije. U nekim mjestima podrhtavanje tla je bilo jednako snažno kao potres jačine 5.0 na Richterovoj ljestvici. Također se kao nuspojava pojavila fluktuacija u atmosferskom tlaku koja je bila dovoljno jaka da se uočila u Velikoj Britaniji. Tijekom sljedećih dana, noćno nebo u Aziji i Europi je bilo tako osvijetljeno da su ljudi u Londonu mogli čitati novine po tom svijetlu.

Eksplozija je bila toliko jaka da je pobila većinu populacije velikih životinja kilometrima od zone udara, a stabla su bila sva porušena. Procjene o oslobođenoj energiji tijekom eksplozije sežu od 5 megatona, pa čak i do 30 megatona TNT-a, iako je 10 do  15 megatona najvjerojatnija stvarna jačina eksplozije, oko 185 puta jače o eksplozije atomske bombe u Hirošimi.

Tek dvadeset godina kasnije, 1927. godine, Leonid Kulik predvodio je prvu sovjetsku istraživačku ekspediciju kako bi istražio okolnosti ekspolzije u Tunguskoj.

Pri dolasku na mjesto eksplozije, prizor sa kojim je Kulik bio suočen, bio je zastrašujuć. Čitavih dvadeset godina nakon eksplozije, čitavo područje koje je sezalo kilometrima u daljinu, bilo je devastirano.

Nije bilo kratera, već se u epicentru eksplozije nalazilo mnoštvo ogoljenih i spaljenih stabala, bez grana, koja su stajala uspravno, što je dodatno potvrdilo sumnje da do eksplozije nije došlo uslijed udara tijela u tlo, već da je leteća kugla, za koju se predpostavljalo da je meteor, eksplodirala u zraku.

Srušena stabla kao posljedica eksplozije, fotografija iz 1927. godine

Sljedeće ekspedicije došle su u Tungusku tek u 50-im i 60-im godinama prošlog stoljeća. Pronađeni su mikroskopski komadi silikata i magnetita sa velikim udjelima nikla u tlu i na stablima, što je upućivalo na to da se radi o tijelu izvanzemaljskog porijekla.

Godine 1930., britanski astronom F. J. W. Whipple iznio je teoriju da se radi o kometu, a ne meteoru, jer se komet sastoji od leda i zaleđenih plinova koji izgaraju pri ulasku u Zemljinu atmosferu i ne ostavljaju očite tragove.

Niti nakon više od sto godina stručna javnost i dalje nema egzaktan odgovor što se točno dogodilo tog dana u Tunguskoj.

Izvor: Vintage News, Wikipedia