Na višim nadmorskim visinama manja je smrtnost glede niza bolesti

1331728824_murren

Prema mnogim recentnim istraživanjima, kod ljudi koji žive na višim nadmorskim visinama općenito je uočena manja smrtnost. Statističkih primjera ima mnogo, a ukazati ćemo samo na one najizraženije.

Tako je primjerice smrtnost od raka debelog crijeva kod muškaraca dvostruko manja ako žive na nadmorskim visinama od 1.000 metara naviše, u odnosu na one koji žive na visinama do 250 metara. Gotovo ista statistika vrijedi i za rak dojke kod žena.

Istraživanje je ukazalo i na 30 posto manje smrtnih slučajeva od bolesti srca i krvožilnog sustava.

To je u skladu i sa mnogim prethodnim istraživanjima. Istraživanje koje se bavilo smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti na visokim visinama u Švicarskoj, ukazalo je na smanjenje od 22 posto glede smrti od bolesti srca, te oko 12 glede moždanog udara.

Na visinama od 1600 metara uočena je dvostruko manja smrtnost od Alzheimera, u odnosu na područja u razini mora. Čak je i dijabetes rijeđi na visinama.

Vrijedi spomenuti doduše, da je smrtnost od infekcija dišnog sustava ipak veća nego u nizinama.

Jesu li u pitanju geni, različitost populacija? Ne baš. U pitanju je životno okruženje.

Dio znanstvenika tvrdi da je za to zaslužna hormeza, odnosno biološki odgovor tijela na niske doze toksina i stresora, koji ima za efekt jačanje organizma kojima je izložen, naravno u niskim dozama.

U te sresore na višim nadmorskim visinama možemo uključiti:
– hipoksiju, odnosno manjak kisika;
– pozadinsku radijaciju zbog okruženošću stijenskim masivima;
– sunčevo i kozmičko zračenje zbog tanje atmosfere;
– fizičku aktivnost – hodanje na visokim nadmorskim visinama je napornije nego uz razinu mora

Drugi faktori koji su također od značaja su zasigurno čišći zrak i viša razina D vitamina zbog veće prisutnosti sunčevih zraka.

Izvor: Rogue