Datiranje jezika je najčešće vrlo težak zadatak, posebno zbog toga što je jezik u govoru stariji od jezika u pismu, te zbilja ne možemo znati kad se neki jezik počeo govoriti ako o tom vremenu nema pisanom traga.

Tijekom povijesti razne okolnosti i zbivanja utjecale su na širenje jezika i kultura, a isto tako i na nihovo izumiranje. Naša povijest puna je takozvanih mrtvih jezika koji su nekoć krasili moćna carstva, a koji danas nemaju aktivnih govornika.

Neki stari jezici ipak su uspjeli opstati, čak i ovladati dijelovima svijeta, dok su neki zahvaljujući svojoj izoliranosti ispjeli preživjeti gotovo netaknuti vanjskim utjecajem. Izolirani jezici obično nemaju geografskih ni lingvističkih poveznica s vanjskim jezicima.

Ovdje ćemo navesti desetak najstarijih živućih jezika koji su uspjeli preživjeti turbulentnu povijest, te kojima se ljudi i narodi i dalje aktivno služe.

Baskijski

Baskijski jezik ili Euskara kako ga zovu njegovi govornici, je jedinstven jezik na prostoru Europe. To je jedini izvorni jezik stare Europe koji je opstao unatoč širenju indoeuropskih jezika. Danas se ovim jezikom govori u Baskiji, pokrajini na sjeveru Španjolske, a govori ga oko 750.000 aktivnih i 1.185.000 pasivnih govornika. Baskijski jezik nema nikakve dodirne točke s ostalim jezicima u okruženju, koji svi pripadaju zajednici romanskih jezika.

Kartvelski jezici

Kartvelski jezici su jezici koji se govore na Kavkazu, od kojih gruzijski ima najviše govornika. Ponekad ih se uključuje sa sjevernokavkaskim jezicima u širu kavkasku porodicu. Jezična porodica je izolirana, iako je neki dovode u vezu sa sjevernokavkaskim jezicima. Sastoji se od tri osnovne skupine s ukupno 5 jezika, gruzijski, judeogruzijski, svanski, čanski i mingrelski. Pisane dokazi gruzijskog jezika sežu do 430. godine poslije Krista, no sam jezik je daleko stariji. Ova skupina jezika nije povezana s drugim jezicima, a procjenjuje se da ima oko 5.200.000 govornika diljem svijeta.

Tamilski

Tamilski pripada dravidskim jezicima, a govore ga Tamili na južnom dijelu indijskog potkontinenta. To je jedan od najstarijih živućih jezika na svijetu koji nema nikakvih poveznica s ostalim jezicima u Indiji. Govori ga oko 75 milijuna ljudi, a procjenjuje se da je star više od 2000 godina, s  najranijim zapisima koji sežu u treće stoljeće prije Krista.

Paleo-sibirski jezici

Iako nemaju puno starih pisanih zapisa za razliku od većine drugih jezika, paleo-sibirski jezici su zahvaljujući svojoj izoliranosti preživjeli do danas. u tu skupinu spadaju Ket jezik, Čukotsko-kamčatkanski jezik, Nivkh i Yukaghir. Oni potom imaju pregršt dijalekata, a svi su stariji od dominantnih jezika modernog Sibira, ruskog, tunguskog i turkijskih jezika. Iako nomadski narodi koji govore ovim jezicima nikad nisu razvili vlastiti sustav pisma, sigurno je da su njihovi jezici iznimno stari, te da su upravo zahvaljujući izoliranosti uspjeli preživjeti do modernog doba.

Ainu

Radi se o jeziku koji se govori na sjevernim japanskim otocima, a pripada autohtonom narodu Ainu. Ovaj jezik stariji je od modernog japanskog jezika, s kojim zapravo nema dodirnih točaka. Narod Ainu kao i njihov jedinstveni jezik u opasnosti su od izumiranja.

Arapski

Arapski jezik spada u skupinu semitskih jezika. Iako danas pod tim pojom obuhvaća više podvrsta i dijalekata, unificiran je i standardiziran u obliku klasičnog arapskog jezika. Jedan od najstarijih jezika, čiji zapisi sežu do 125. godine poslije Krista. Arapski jezik proširio se velikim područjem i utjecao ne mnoge druge jezike, naročito svojim posuđenicama.

Aramejski

Aramejski spada u semitsku skupinu afro-azijskih jezika, te je svakako jedan od najstarijih jezika na svijetu, čija pisana povijest staru barem 3.100 godina. Izvorno je to bio jezik Aramejaca, koji se kasnije raširio Levantom, Sirijom i Mezopotamijom. U svoje antičko vrijeme smatrao se kraljevskim, prestižnim jezikom kojim su se koristile mnoge dinastije na Bliskom istoku.

Kineski

Kineski jezik je iznimno star te ima prgršt ostavštine u pismu i govoru. Kineski sustav pisanja može sadržati čak do 100.000 različitih znakova, po čemu je jedinstven, a najstariji pisani nalazi sežu do 1.250 godina prije Krista.

Perzijski

Perzijski jezik, poznat još po svom nazivu Farsi, vrlo je star indoeuropski jezik iz podskupine indoiranskih jezika. Ima oko 70 milijuna aktivnih govornika, a u pisanom obliku imamo artefakte još iz 6. stoljeća prije Krista, a zna se da je i stariji od toga.

Gaelski

Irski gaelski jezik spada u keltsku obitelj indoeruopskih jezika. Najstariji zapisi sežu u četvrto stoljeće poslije Krista u obliku Ogham pisma. Nakon višestoljetnog zatiranja od strane engleskih okupatora, irski gaelski danas je opet prihvaćen i priznat jezik irskog naroda. Jedan je od najstariji keltskih jezika.