Masmediji, javne ličnosti, pojedini političari i velik dio javnosti u više je navrata iskazivao podršku masovnim neredima, pljački i paležu tijekom navodnih „prosvjeda“ zbog navodnog policijskog „rasizma“ u SAD-u. Stvarnost je po običaju potpuno drugačija.

Psihologija masa, koju je davno opisao Gustave Le Bon, jasno je pokazala kako se mase vrlo jednostavno može potaknuti na sveopće divljaštvo. U skladu s time cirkus koji je nastao u SAD, a proširio se i na Europu, izazvan je upravo na takav „školski“ način.

„Rasistički“ policajci najviše ubijaju – bijelce

Crnci čine 13 posto populacije u SAD. Samim time mnogi vole sugerirati da su statistički izgledi da ih ustrijeli policija veći u odnosu na bijelce. No, izgledi su jedno, a stvarnost drugo.

Unatoč tako „manjinskom“ broju, crnci ipak počine oko 52 posto svih ubojstava te oko 38 posto nasilnih kaznenih dijela. Maloljetni crnci su do 2008. najčešće uhićivani zbog sudjelovanja u ubojstvima (58%) ili pljačkama (67%).

Usprkos ovim činjenicama, policija u SAD ubija puno više bijelaca nego crnaca. Statistika koja je prikupljana od 2017. godine to jasno potvrđuje.

Statistika ubijenih od strane policajaca prema rasi. | Izvor: Statista

Pođemo li još malo dalje, od 2015. do svibnja 2020., u policijskim pucnjavama ubijeno je 4728 osoba. Od toga su njih 2385 bili bijelci, a 1252 crnci. To je gotovo dvostruko veća brojka.

Crnce najviše ubijaju – drugi crnci

Crnci su u preko 90 posto slučajeva žrtve ubojstava koje počine drugi crnci. Činjenica je to koja se godinama ignorira, jer je lakše krivicu pripisati bijelcima, navodnom „rasizmu“, navodnom „siromaštvu“ i ostalim izmišljotinama, nego se suočiti sa stvarnošću. Viktimizacija u protivnom ne bi mogla funkcionirati.

Samo 2018. godine, crnci su ubili 2600 crnaca i 514 bijelaca. Nasuprot tome. Bijelci su pak također ubili 2677 bijelaca i 234 crnca. Gdje li se tu očitava rasizam?

Statistika ubojstava prema rasnoj pripadnosti žrtve i počinitelja za 2018. godinu. | Izvor: FBI

Primjera radi, istaknimo ponovno famozni Chicago. Tijekom prvih osam mjeseci 2016. godine u tom gradu je ustrijeljeno 2818 osoba, samo 12 ih je ustrijelila policija.

Čak i kada se razdoblje razvuče do recimo 1970-ih, statistika i dalje pokazuje da su crnci u preko 90 posto slučajeva i dalje najveće žrtve drugih crnaca kad su u pitanju ubojstva.

„Rasističke“ policajce najviše ubijaju bijelci, a odmah iza njih su – crnci

Policajce u SAD-u najviše ubijaju bijelci. Gledajući statistiku FBI-ja od 2010. godine, bijelci su počinili gotovo 57 posto ubojstava policajaca. Istovremeno, pripadnici crnačke „manjine“ počinili su čak 37 posto takvih zločina.

Statistika ubojstava policajaca prema rasi počinitelja. | Izvor: FBI

Zaključak?

Mase ne zanimaju statistike, jer one nisu sposobne razmišljati logično, već se povlače za umjetno kreiranom iluzijom, neovisno o tome bila ona bezočna laž ili pak istina.

Sasvim je nevažno tko financira, potiče ili izaziva divljanja po američkim i europskim gradovima. Činjenica je da su oni plod još jedne manipulacije na kojoj se nastavlja razvijati čisti oblik anti-bjelačkog rasizma, prikriven pod tobožnjom borbom protiv istog.

Crnačka populacija, baš kao i sve druge u SAD, ima već više desetljeća sva prava i mogućnosti kao i svi drugi. Nitko ne tvrdi da rasističko profiliranje ne postoji. Međutim, bijelci su upravo posljednjih godina izloženi daleko većoj represiji vlada, medija i kojekakvih organizacija.

Sjetimo se koliku su histeriju izazvali natpisi „U redu je biti bijelac“ na američkim studentskim kampusima te u Škotskoj, Engleskoj ili Australiji.

„Rasizam“ je danas klasificiran kao najveći društveni zločin. Međutim, po već provjerenom običaju on se pripisuje samo bijelcima, iako čine samo 7 posto svjetske populacije. Bilo kakav oblik izražavanja ičeg sličnog onome što radi crnački rasistički pokret Black Lives Matter bio bi dočekan svom raspoloživom medijsko-političko-društvenom artiljerijom.

Tko je onda zapravo stvarna žrtva stvarnog rasizma?

Autor: Radogost Horvat