Analizom DNK utvrđeno da je Feničanin iz Kartage bio – Europljanin

Untitled-1
Voštana replika „Mladog čovjeka iz Byrse“ (Foto: University of Otago)

Ovo je prvi DNK uzorak koji je uspješno uzet s ostatka Feničana, a analiza je pokazala kako je taj čovjek pripadao ranoj europskoj haplogrupi – genetskoj skupini sa zajedničkim pretkom – što njegovo porijeklo povezuje s lokacijama smještenim negdje na sjevernoj mediteranskoj obali, najvjerojatnije na Iberijskom poluotoku.

Ko-voditeljica istraživanja, profesorica Lisa Matisoo-Smith s Odjela za anatomiju rekla je kako je otkriće pružilo uvid u najraniji dokaz europske haplogrupe U5b2c1 na sjeveru Afrike, a njegov datum dolaska tamo datira iz 6. stoljeća p.n.e.

Phoenicians
Posmrtni ostaci (Foto: Getty Images/Bo Zaunders)

U5b2c1 se smatra jednom od najstarijih haplogrupa u Europi i povezana je s populacijom lovaca-skupljača. Izuzetno je rijetka u današnjoj populaciji – može se naći u manje od pet posto populacije Europe. Zanimljivo, naše analize su pokazale da se Archijev mitohondrijski genetski sastav najviše podudara sa sekvencom onih koji danas žive u Portugalu,“ rekla je Matisoo-Smith.

Dosada se smatralo kako su Feničani bili porijeklom iz Libanona, a tijekom povijesti njihov utjecaj proširio se preko Mediterana na Iberijski poluotok gdje su se naselili i izrađivali posuđe. Grad Kartaga u današnjem Tunisu, predstavljao je feničansku luku koju su izgradili kolonizatori iz Libanona te je postala središte kasnije feničanske (punske) trgovine.

Istraživači su analizirali DNK 47-ero današnji Libanonaca, ali ničija haplogrupa nije se podudarala s onom koja je otkrivena na Archieju.

Prijašnje istraživanje je otkrilo da je haplogrupa U5b2c1 bila zastupljena kod dva drevna lovca-skupljača čiji su ostaci pronađeni na arheološkom nalazištu u sjeverozapadnoj Španjolskoj.

Dok se val poljoprivrednika s Bliskog istoka širio i zamijenio ove lovce-skupljače, neki od njihovih sojeva su možda ostali duže na dalekom jugu, na Iberijskom poluotoku i izoliranim otocima te su se potom prebacili u Kartaku putem feničkih i punskih trgovačkih mreža.

Matisoo-Smith navodi kako je fenička kultura i trgovina imala značajan utjecaj na zapadnu civilizaciju. Na primjer, oni su uveli prvu abecedu.

Ipak, još uvijek malo znamo o samim Feničanima, osim po vrlo vjerojatno pristranim pisanjima njihovih rimskih i grčkih rivala – nadamo se da će naša otkrića i otkrića drugih rasvijetliti porijeklo, utjecaj Feničana i njihovu kulturu,“ dodala je Matisoo-Smith.

Izvor: Heritage Daily