Po prvi puta Belgijanci su postali manjina u vlastitom glavnom gradu Bruxellesu, koji je usput ujedno i de facto glavni grad Europske unije, izvještava belgijski Pmagazine na temelju podataka državnog zavoda za statistiku. U Bruxellesu je gotovo 80 posto stanovništva stranog podrijetla.

Ovo je prvi put da je Statbel, belgijska agencija za statistiku, tako mapirala podrijetlo belgijskog stanovništva. Popis stanovništva nije izvršen samo prebrojavanjem trenutnih nacionalnosti, već i roditelja. Ako prvo državljanstvo s kojim je pojedinac ili barem njegovi roditelji upisani u nacionalni registar nije bilo ono Belgije, tada se ta osoba ne smatra Belgijancem, prema statističkoj agenciji.


Kalergijev plan etničkog čišćenja Europe


Prije deset godina 74,9 posto stanovnika cijele Belgije još su uvijek bili autohtoni Belgijanci. Danas je ta brojka na 67,9 posto, što znači ozbiljan pad broja Belgijanaca.

Dana 1. siječnja 2020. godine, stanovništvo kraljevine činilo je 67,9 posto Belgijanaca belgijskog podrijetla, 19,7 posto Belgijanaca stranog podrijetla (tj. Belgijanaca s jednim ili dva roditelja stranog državljanstva ili Belgijanaca čije je prvo registrirano državljanstvo strano državljanstvo), a preostalih 12,4 posto su stranci.

Ovi se trendovi javljaju u zapadnim zemljama. Primjerice, domaće stanovništvo Francuske slijedi i moglo bi postati manjina u sljedećih desetljećima, što vrijedi i za Norvešku.

Raznolikost podrijetla unutar stanovništva koje živi u Belgiji povećava se jer je prije 10 godina, udio Belgijanaca belgijskog podrijetla bio 74,3 posto, Belgijanaca stranog podrijetla 15,5 posto, a stranaca 10,2 posto.

Udio Belgijanaca belgijskog podrijetla također se povećava s godinama. U Belgiji doseže 54,3 posto među 0-17-godišnjacima, 66,3 među 18-64-godišnjacima i 87,3 među starijima od 65 godina.