Biden će nastaviti američku politiku sankcija prema drugim državama

Uvođenje političkih i gospodarskih sankcija već je desetljećima glavna karakteristika vanjske politike SAD-a. Trumpova administracija uvela je oko 3.800 sankcija od 2017. godine, oko 40 posto u odnosu na Obaminu administraciju u njegovom drugom mandatu.

Kritičari  politike sankcija tvrde da one ne funkcioniraju kod svih zemalja jednako, te da su nerijetko kontraproduktivne, a posebno kod većih, gospodarskih jačih i samoopstojnijih zemlja, koja se potom okreću prema alternativnim načinima međunarodnog poslovanja i jačanja vlastite proizvodnje, čime postaju samoopstojnije i gospodarski neovisnije, i samim time otpornije prema sankcijama, a vladajuća politika tih država samo učvršćuje svoje protivljenje SAD-u.

Sudeći prema izvorima bliskima sada već očito budućem predsjedniku SAD, Joe Bidenu, američka politika sankcija nastaviti će se i u njegovom mandatu, pitanje je samo koje će se sankcije i kome sve uvesti, a koje će se eventualno ukinuti.

Očekuje se dodatno jačanje sankcija prema Rusiji i Sjevernoj Koreji, a moguće i prema Kini. Rusija je ponovno na tapeti zbog navodnog trovanja oporbenog političara Navalnog sa svojim Novichok otrovom. Kini bi SAD mogle nametnuti sankcije zbog odnosa prema Hong Kongu i prema muslimanskim Ujgurima.

Eventualno umanjivanje sankcije očekuje se u odnosu prema Iranu jer je postalo očito da nikakve sankcije neće uvjeriti iransko vodstvo da promjeni svoju politiku i stavove prema SAD-u.

Jako je bitno naglasiti da ponekad sankcije i nemaju neki stvarni učinak osim deklarativnog, stoga je bitno razlučiti kakve će se točno sankcije uvesti kojim zemljama o kakav bi stvarni učinak one trebale imati.