Prema studiji Sveučilišta Oxford, oporezivanje crvenog mesa i mesnih prerađevina moglo bi očuvati oko 22.000 života godišnje te uštedjeti oko 40 milijardi dolara koje se troše na liječenje.

Glavni autor studije Marco Springmann navodi kako bi oporezivanje crvenog mesa bio dobar način da se potrošače potakne na promjenu prehrane, odnosno izbor „zdravijih“ namirnica. Slična praksa već se provodi po pitanju alkohola i duhanskih proizvoda.

Visoki nameti za crveno i procesuirano meso ne bi nikome ograničili izbor, ali bi bili snažan signal konzumentima te bi smanjili pritisak na zdravstvene sustave,“ tvrdi on.

Navodno bi uvođenje ovakvih poreza smanjilo konzumaciju procesuiranog crvenog mesa za oko 16 posto na globalnoj razini, dok bi u razvijenim zemljama bila smanjena za oko dva obroka tjedno. Konzumacija neprocesuiranog mesa, tvrdi on, ostala bi ista.

Veći porezi rezultirali bi s oko 172 milijarde dolara dobiti, globalno. To bi pokrilo oko 70 posto troškova zdravstvene skrbi. Unatoč tome, porezi na zdravstvo također bi se trebali podići kako bi se pokrio i ostatak troškova.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svojedobno je uvrstila svinjetinu, govedinu i janjetinu pod „vjerojatno“ kancerogene vrste mesa, zahvaljujući enormnoj potražnji i industrijalizaciji proizvodnje. Zbog činjenice da se u današnjoj masovnoj proizvodnji mesa koriste razne kemikalije, sve češća različita oboljenja ne moraju čuditi.

Nažalost, voće i povrće nije ostalo imuno na trovanja raznim oblicima kemikalija, pa se mnogi s pravom pitaju što bi uopće trebali ili smjeli jesti.