Tsunami bankrota mogao bi potresti najveće europsko proizvodno središte jer se povećavaju rizici stagflacije zbog sukoba u Ukrajini i rezultirajućih zapadnih sankcija na ruska fosilna goriva.

“Opskrba energijom u Njemačkoj je u opasnosti, lanci opskrbe se raspadaju, imamo visoku inflaciju”, rekao je glavni izvršni direktor Commerzbank Manfred Knof, kojeg je nedavno citirao njemački list Handelsblatt.

Prijetnja stagflacije u Njemačkoj je povećana jer rastuće cijene energije povećavaju inflaciju i izazivaju nestašicu sirovina. Njemačka bi mogla doživjeti pad ako se provede embargo na ruska fosilna goriva, poput prirodnog plina, sirove nafte i ugljena.

Bundesbank je krajem travnja upozorila da bi u “scenariju teške krize realni BDP u tekućoj godini pao za gotovo 2% u odnosu na 2021.”, a “stopa inflacije bila bi znatno viša u dužem vremenskom razdoblju” nakon embarga. Ovo gospodarsko okruženje je inače poznato kao stagflacija.

Oglas:

Što je stagflacija?

Ekonomisti se obično fokusiraju na tri velike makroekonomske varijable: bruto domaći proizvod, nezaposlenost i inflaciju.

Svaka mjera govori svoju važnu priču o poslovanju gospodarstva. BDP – ili ukupna proizvodnja svih proizvedenih dobara i usluga – pokazuje nam što šira ekonomija radi, nezaposlenost nam govori o situaciji sa radnim mjestima, a inflacija mjeri kretanje cijena.

Stagflacija se događa kada gospodarstvo doživljava ekonomsku stagnaciju – zastoj ili pad proizvodnje – i visoku inflaciju. Osim toga, posrnulo gospodarstvo će povećati nezaposlenost.

Drugim riječima, sva tri makroekonomska pokazatelja idu u krivom smjeru.

Autor: Ivica Mandekić