Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) po imenu Tedros Adhanom Ghebreyesus, tijekom svog vođenja ove krovne institucije višestruko je optuživan za razna nedjela.

WHO se od početka pandemije korona virusa u više navrata našao na udaru, a posljednji teški udarac toj instituciji zadao je i američki predsjednik Donald Trump obustavom financiranja.

U vrhu nasilne komunističke organizacije

Tedros Adhanom Ghebreyesus je čovjek koji zapravo nema titulu liječnika usprkos nekoiko siploma na polju medicine, pa je i prva takva osoba na čelu WHO-a u povijesti. Sličnu situaciju Ghebreyesus ima već u svom životopisu, jer je u razdoblju od 2002. do 2012. radio kao ministar zdravstva u Etiopiji.

No, postoji i nešto o čemu masmediji ne pišu tako često, a to je činjenica da je Ghebreyesus bio aktivni član radikalne i nasilne komunističke organizacije po imenu Oslobodilačka fronta naroda Tigray (TPLF).

Štoviše, web stranica Tigrai Online navodi Ghebreyesusa kao 6. na listi članova Centralnog komiteta TPLF-a.

TPLF je osnovana 1975. kao komunistička revolucionarna stranka, a na vlast je došla 1991. nakon rušenja prethodne komunističke diktature Mengestua Hailea Mariama.

Sredinom 1970-ih, TPLF se našao na američkom popisu terorističkih organizacija, dok se na na portalu Global Terror Database još uvijek klasificira u tom smislu.

Paradoksalno načelima komunizma, TPLF je kao i njene suparničke organizacije, bila sazdana od određene etničke grupacije. Kada je u pitanju TPLF, nju čine pripadnici etničke skupine Tigray, koja sačinjava tek 6 posto populacija Etiopije.

Nasuprot njima je većinska etnička skupina Amhara koja je pod vladavinom Mengestua imala veće privilegije, što je rezultiralo animozitetom između njih i ostalih grupacija. Tigray skupini su se u netrpeljivosti pridružile i ostale tada manje znane etničke skupine poput Oromoa.

TPLF je Amhare u svom manifestu iz 1968. nazvao „vječnim neprijateljima“,

Amhare su se našle pod teškom represijom i diskriminacijom pod vladavinom TPLF-a. Čak je i Human Rights Watch (HRW) 2010. godine objavio kako je pomoć u obliku hrane i gnojiva blokirana selima u kojima žive članovi ove skupine, zbog njihove povezanosti s opozicijom.

Osim ove pomoći, pripadnicima Amhara blokirana je i zdravstvena skrb od strane Ministarstva zdravstva koje je vodio – Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Hrpa optužbi za zataškavanja, disrkiminaciju i ugnjetavanje političkih protivnika

Savez naroda Amhara, aktivistička skupina iz Washingtona, iznijela je niz optužbi protiv TPLF-a i čelnika vlasti.

Između ostalog, u izvještaju na 70-ak stranica ova organizacija ističe kako je u vrijeme vladavine TPLF-a stopa nataliteta bila znatno niža u odnosu na ostale regije. Pored toga, istaknuli su kako je otkriveno da je na sjednici Etiopskog parlamenta iz statistike broja stanovnika „izbrisano“ 2 milijuna pripadnika Amhara naroda.

Ghebreyesus je služio i kako ministar zdravstva u vrijeme kada je režim optužen za zataškavanje epidemija. Primjer toga je epidemija kolere 2007., koja se raširila i po okolnim zemljama te koja je iz njih i došla u Etiopiju.

Međutim, epidemija je „ublažena“ nazivom „akutni vodeni proljev“, dok se na međunarodne organizacije vršio politički pritisak kako spomenuta bolest ne bi bila klasificirana kao kolera, unatoč tome što je UN testiranjima potvrdio da se radi upravo o toj bolesti. Dodatan pritisak vršen je na UN da se ne objave stvarne brojke zaraženih.

Tedros Adhanom Ghebreyesus s drugim članovima TPLF-a na pregovorima s vlastima Jemena oko izručenja britanskog disidenta Tsege | Izvor: ECADF

Priča ne staje na tome. Naime, nakon što je sišao s pozicije ministra zdravstva, Ghebreyesus je imenovan ministrom vanjskih poslova. Tu mu se pružila moć obračuna s medijima i izvještavanjima o stvarnom stanju u zemlji. Pored njih, na meti su se našli i protivnici vlade, a uslijedio je i pokušaj vraćanja takvih iz egzila u Jemenu.

Tada su vlasti Jemena i Etiopije sjele za stol kako bi pregovarale u izručenju disidenata iz Jemena i njihovom zatvaranju u Etiopiji. Pregovore je predvodio, ni više ni manje, Ghebreyesus.

Jedan takav slučaj bio je britanski državljanin Andy Tsege, koji je uhićen u zračnoj luci Sana i dva puta je osuđen na smrtnu kaznu u Etiopiji. To je dovelo do umiješanosti britanske vlade koja je prijetila uskraćivanjem pomoći Etiopiji, osim ako mu ne bude odobren azil.

Ghebreyesus je odgovorio da se s Tsegeom „vrlo dobro postupa. Ima čak i laptop, jeste li ikad čuli za političkog zatvorenika s prijenosnim računarom?“ Tsege je naravno, nakon povratka u Veliku Britaniju ispričao nešto drugačiju priču kako je danima bio mučen zajedno s desecima drugih zatvorenika.

Masovni protesti protiv diktature i obrana masovnih ubojica

Jedan od razloga što Ghebreyesusova pozicija ministra vanjskih poslova nije na nekim od njegovih životopisa na internetu, može biti zbog masovnih prosvjeda koji su zahvatili zemlju 2016.

Etiopska vlada nekoliko godina ranije objavila je plan zauzimanja oko 2500 kvadratnih kilometara zemlje koja će biti potrebna za ulaganja. To je također uključivalo prisilno preseljenje 15.000 ljudi u regiju Oromia, za što je vlada rekla kako je dobro, jer tamo gdje su živjeli trenutno im je „nedostajala infrastruktura“.

Ali preseljeni nekako nisu cijenili ovu ogromnu naklonost vlasti, a masovni prosvjedi izbili su tijekom kulturne proslave 2016. Policija je najprije odgovorila suzavcem, a kasnije masovnim pucanjem. U općem kaosu smrtno je stradalo oko 500 ljudi, prema podacima Human Rights Watcha. Vlada je potom objavila vanredno stanje, uhitila oko 70.000 ljudi i prisilila desetine oporbenih novinara u progonstvo.

Ghebreyesus je upao u javnu raspravu s Human Rights Watch-om nakon njihovog predstavljanja, prvo demantirajući da su brojke tako visoke, a zatim tvrdeći da je policija nenaoružana. Video snimka s događa pokazala je kolika je laž u pitanju.

Pored svega toga, Ghebreyesus je 2013. stao u obranu čelnika afričkih zemalja tvrdeći kako im se ne bi smjelo suditi na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) za bilo kakve zločine. Bizarni poziv nastao je uslijed suđenja kenijskom predsjedniku Uhuruu Kenyattai, kojemu se sudilo zbog ubojstva 1300 ljudi. Nakon suđenja upitnih pravilnosti i čudnih dokaza, Kenyatta je oslobođen optužbi.

Genocidnog rasističko-komunističkog diktatora proglasio „ambasadorom dobre volje“!

Nakon što je 2017. zasjeo na čelo WHO-a, Ghebreyesus nije prestao sa zapanjujućim djelima.

Među prvim djelima na svojoj novoj poziciji, Ghebreyesus nije odustao od svoje komunističke prošlosti te je imenovao Roberta Mugabea – ambasadorom dobre volje!


Svjetska zdravstvena organizacija proglasila afričkog rasističkog diktatora „ambasadorom dobre volje“


Podsjetimo, Mugabe je kao predsjednik Zimbabvea s nadljudskom mržnjom protjerao bijele poljoprivrednike iz zemlje, donijevši čitavoj zemlji tešku glad i vjerojatno najveću inflaciju u povijesti čovječanstva. Što tek reći na činjenicu da je ovaj genocidni manijak još 1980-ih naredio ubojstvo 20.000 svojih protivnika?!

WHO je imenovanje Mugabea povukao tek nakon niza prosvjeda međunarodne zajednice.

Čelnik WHO-a s dosjeom? Da, moguće je

Pa kako je čovjek sa dosjeom poput Ghebreyesus postao direktor WHO-a? Zbilja je vrlo jednostavno. WHO već neko vrijeme prati niz skandala. Suočeni s gotovo nikakvim porastom proračuna tijekom 1990-ih, WHO se okrenuo korporativnom sektoru radi dodatnog financiranja, a do 2008. korporativne donacije činile su 80% proračuna organizacije.

Zapanjujuća činjenica o financijskom upravljanju WHO-om isplivala je na površinu 2017. kada je objavljeno da organizacija troši 200 milijuna dolara godišnje na putne troškove, što je više od svote koju izdvaja na navodnu borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije zajedno.

Zaklada Bill and Melinda Gates odigrala je veliku ulogu u promociji Ghebreyesusa. Nakon njihovih velikih ulaganja u zdravstvene programe u Etiopiji koje je omogućio Ghebreyesus, zaklada je željela promovirati slične programe na globalnoj razini i donirala milijarde WHO-u u tu svrhu.

Imenovanje nekoga poput Ghebreyesusa za direktora počiva na uobičajeno kompleksnoj strukturi postupka imenovanja WHO-a. Direktora bira izvršni odbor koji zauzvrat imenuje rotacijska manjina Svjetske zdravstvene skupštine koju čine ministri zdravstva koje su imenovale svjetske vlade.

WHO stoga ima isti problem kao i mnoge druge globalne institucije, pri čemu je njegov direktor imenovan za upravitelja od strane imenovanog nekoga koga je imenovao netko tko je možda izabran legitimno. Dakle, do trenutka kad dođete na mjesto direktora, demokratski se mandat toliko nategnuo da je gotovo besmislen.

Uloga masmedija i rasističkog „anti-rasizma“

Mediji su, naravno, Ghebreyesusa prikazali kao sveca u moralnoj misiji izlječenja svijeta od smrtonosnih bolesti. Putem Twittera povela se i kampanja pod idejom „vrijeme je da Afrikanci predvode WHO“.

Neki su istaknuli da generalni direktor ima malu moć nad stvarnom politikom u WHO-u, a to negira činjenica da je organizacija prihvaćena kao globalno tijelo u pitanjima zdravlja i savjetuje svjetske vlade.

Pogrešno upravljanje WHO-om u potpunosti je pogoršalo globalnu pandemiju korona virusa. Ona je isprva nalagala vladama da ne obustavljaju putovanja u i iz Kine, kako ne bi došlo do – diskriminacije. Potom su krenule kritike vladama da nisu bile spremne na pandemiju!

WHO možda nije počinio djela genocida ili drugih oblika zločina, a možda je i gdjegod učinila štogod dobrog. Međutim, ovakav pristup upravljanja jasno ukazuje na kakvu nakaradnost upućuje demokratsko biranje i upravljanje globalnim organizacijama.

U zdravom svijetu, umjesto da vodeća mjesta ovakvih organizacija predvode pouzdane neokaljane ličnosti na osnovu svojih kompetencija, na njihovom čelu očito mogu sjediti ličnosti upitne povijesti.