Cjepiva protiv gripe nisu toliko djelotvorna kod bijelaca kao kod ljudi afričkog porijekla, zaključak je istraživanja provedenog 2016. godine. Tim stručnjaka sa sveučilišta Pennsylvania, sveučilišta Duke University Medical Center i Wistar institute, proveo je petogodišnje istraživanje reakcije antitijela i B stanica kod mlađih i starijih pacijenata bjelačkog i crnačkog porijekla.

Tim je promatrao odgovor antitijela pacijenata na dva tipa virusa gripe A. Ubrzo su uočili da pacijenti crnačkog porijekla imaju snažniju reakciju antitijela na oba tipa virusa, nego što je to slučaj kod bijelaca. Također su uočili da s godinama ta razlika u reakciji postaje sve manja.

Prethodna studija objavljena iste godine također je ukazala na različite reakcije pacijenata na cjepivo protiv gripe, te se opet rasa pokazala kao odlučujući čimbenik. Znanstvenici s instituta Dana-Farber Cancer Institute fokusirali su se na varijacije IGHV1-69 gena.

Taj gen jedan je od 50 ljudskih gena odgovornih za proizvodnju milijuna proteinskih antitijela koja se bore protiv infekcija. IGHV1-69 „patrolira“ tijelom i prepoznaje molekule koje se nalaze na površini virusa, uslijed čega antitijela reagiraju suzbijanjem infekcije.

Izmđu 15 i 20 posto ljudi ne posjeduje učinkovitu varijaciju tog gena, što je primoralo proizvođače cjepiva da koriste i druge gene. To bi mogao biti i razlog zašto aktualna cjepiva ne pokazuju 100 postotnu učinkovitost.

Kao dio istraživanja, znanstvenici su usporedili uzorke krvi uzete od pacijenata koji su 2007. godine cijepljeni protiv H5N1 virusa ptičje gripe, te su uočili da je odgovor na cjepivo varirao od pacijenta do pacijenta ovisno o genetskom sastavu. Imunološka reakcija ovisila je o broju prisutnih genetskih kopija. Pored toga, znanstvenici su otkrili da je frekventnost varijacija gena IGHV1-69 bila znatno različita kod osoba različitog etničkog i rasnog porijekla.