Poznata kao Crkva kostiju, kosturnica Sedlec u češkom gradu Kutna Hora sadrži prikaz jednog od najfascinantnijih prikaza macabre umjetnosti. Crkva je ukrašena s ostacima kostiju 40.000 ljudi, uključujući veliki viseći luster sastavljen od svih kostiju koje se nalaze u tijelu, dvije krstionice, četiri barokna svijećnjaka, šest ogromnih kosturskih piramida i pregršt dekoracija po zidovima i stropovima objekta.
Iza ovog umjetničkog i arhitektonskog djela nalazi se povijesna priča koja seže još u 13. stoljeće kad je redovnik iz Sedleca otputovao u Jeruzalem posjetiti Baziliku Svetog groba, odakle je sa sobom donio malo zemlje koju je pri dolasku rasuo po groblju kako bi ga posvetio. Groblje je nakon toga postalo jedno od najpoželjnijih mjesta za ukop.
Tijekom 14. stoljeća Europom je harala kuga, a 30.000 ljudi koji su stradali od te pošasti trebalo je biti pokopano na groblju. Križarski ratovi doprinijeli su s još 10.000 žrtava koje su trebale naći mir na tom groblju, a na sve to još treba dodati i redovne smrti u to vrijeme.
Kad je počela gradnja crkve u 15. stoljeću, većina kostiju preseljena je i posložena u piramide u kosturnici ispod novog objekta, jednostavno više nije bilo mjesta za nova tijela na groblju.
Kosti su se tako našle u kosturnici nove crkve, gdje su se nalazile narednih par stoljeća, sve dok lokalni stolar František Rint nije dobio specifičan zadatak umjetničke dekoracije crkve korištenjem kostiju iz kosturnice.
Rint je najprije u kiselini očistio sve ostatke, te je potom prionuo izradi svojih umjetničkih djela, među kojima se ističu veliki viseći luster i grb plemićke obitelji Schwarzenberg. Tu je između ostalog i Rintov vlastiti potpis učinjen naravno od njegovog omiljenog medija – kostiju.
