S praznim gradovima i selima, razorenim obiteljima, vojnicima na bojišnici, sa ženama i djecom u inozemstvu koji se nikada neće vratiti, te rekordno niskom stopom nataliteta, demografska slika Ukrajine implodira, izvještava talijanski dnevnik Corriere della Sera.
“Kolaps stanovništva uskoro će uzrokovati vrlo ozbiljne ekonomske i socijalne probleme. Putin može izgubiti rat, ali još uvijek može stvoriti izazov za budućnost stabilne i neovisne Ukrajine”, pišu talijanske novine pozivajući se na razne stručnjake.
Ni vlada se ne bavi ovim pitanjem, jer je jasno da nisu sigurni što učiniti u vezi s tim dok je borba protiv Rusije preuzela prednost nad svime ostalim.
“Kada kuća gori, prvo morate ugasiti vatru, a tek ćete kasnije razmišljati o tome kakav namještaj kupiti”, rekli su dužnosnici ukrajinske vlade kao odgovor na krizu.
Corriere della Sera, međutim, tvrdi da bi to pitanje doista trebalo imati prednost, jer je cijela budućnost zemlje u pitanju. List navodi da demografski kolaps seže sve do vremena stjecanja neovisnosti 1991. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza. U to je vrijeme populacija Ukrajine iznosila 52 milijuna. Do 2001. godine pao je na 48,5 milijuna, a neposredno prije invazije iznosio je samo 42 milijuna, što je pad od 10 milijuna od 1991. godine.
“Ove brojke su u skladu s padom stanovništva u svim bivšim sovjetskim republikama, ali najveći udarac dogodio se u prvim tjednima rata, zbog čega su žene i djeca masovno bježali u inozemstvo, s obzirom na to da je vlada odmah zabranila odlaske muškarcima u dobi od 18 do 65 godina. A danas se rezidentno stanovništvo procjenjuje na između 28 i 31 milijun”, pišu talijanske novine.
“S 52 milijuna na manje od 30 u tri desetljeća: vrlo ozbiljan gubitak za zemlju, potkopavajući njezine šanse za obnovu nakon završetka rata, otežavajući ekonomsku normalizaciju i utapajući mirovinski sustav”, kaže Alexander Demenchuk, rektor Fakulteta političkih znanosti u Kijevu.
Nedostaje djece, dakle nedostaje budućnosti. Otišle su mlade žene iz više srednje klase s odličnim uspjehom u školovanju. A što je još ozbiljnije, više od polovice njih ne namjerava se vratiti u Ukrajinu. Djeca uče u njemačkim, poljskim, austrijskim, francuskim ili nizozemskim školama. Majke su odmah pronašle posao”, piše list i dodaje: “Isprva smo mislili da je europska politika prihvata (za ukrajinske izbjeglice) čudo velikodušnosti, ali pokazalo se da je to prokletstvo.”
Prema riječima Elle Libanove, ugledne demografkinje Nacionalne akademije znanosti, sve to utječe na stopu plodnosti koja je pala na 0,7 posto, jednu od najnižih u svijetu.
Sva urbana središta koja se nalaze u blizini Donbasa su polunapuštena; ostaju samo starci, bolesni i siromašni. Ali problem je nacionalni.
“Većina mojih najboljih zaposlenika brzo je našla posao u Poljskoj i Francuskoj. Naše industrije ne rade, nedostaje tržišta. Nitko od njih se neće vratiti”, kaže Sergej, poduzetnik u IT području s uredima razasutim diljem zemlje.
On također priča o vojnicima koje su žene napustile kako bi se spojile s muškarcima iz drugih europskih zemalja.
“Moja žena je s dvoje djece od 5 i 7 godina otišla u Njemačku prvih dana rata. Od tada smo sve manje bili u kontaktu. A sada sam otkrio da je našla novog suputnika – rekao je 40-godišnji Aleksej talijanskim novinarima. Unatoč tome što se čovjek borio za svoju zemlju u blizini Bakhmuta, bio je napušten zbog drugog čovjeka.
Julia Komar, psihologinja koja se bavi obiteljskim sukobima, rekla je da će stopa razvoda samo porasti zbog rata.
“Sukob će povećati stopu razvoda. Žene napuštaju muškarce, ali čak i vojnici ponekad pronađu nove družice”, rekla je.
