U malim zemljama se ponekad zbivaju velike stvari. Malena azijska zemlja Butan bila je prva u svijetu koja je implementirala nacionalni poljoprivredni plan temeljen na 100 posto organskom uzgoju. 2014. godine još jedna azijska zemlja, Kirgistan, nekadašnja sovjetska republika, zabranila je uzgoj i uvoz genetski modificiranog sjemena.

Krajem prošle godine Kirgistan je otišao i korak dalje, te je državni parlament najavio uvođenje desetogodišnjeg plana potpunog prelaska na organsku poljoprivredu.

Uzevši u obzir da se radi o zemlji koja se nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji, te koja uvelike ovisi upravo o poljoprivredi kojom se bavi 65 posto aktivnog stanovništva, ovo je svakako hrabar potez.

U stvarnosti nastojanje Krigistana i nije toliko radikalno kao što na prvi pogled izgleda, naime većina tamošnjih poljoprivrednika ionako prakticira tradicionalne metode uzgoja koje ne uključuju korištenje genetski modificiranog sjemena, kemijskih gnojiva te otrovnih herbicida i pesticida.

Prema novim smjernicama, tamošnji poljoprivrednici ne bi smjeli koristiti agrokemikalije, pesticide, sintetičke supstance, umjetna gnojiva, hormone, regulatore rasta, dodatke hrani, GMO, antibiotike i aditive neorganskog porijekla.

Puno ljudi ima stav da su organski proizvodi ništa drugo do precijenjenih proizvoda bez stvarnog učinka na ljudsko zdravlje, no mnoga istraživanja pokazala su suprotno, te da konzumacija organski uzgojene hrane znatno smanjuje opasnost od pojave raka.