Kažu kako je govoriti protiv masovne imigracije rasizam, ali nije rasizam favorizirati imigrante ispred građana na čijoj grbači žive. U skladu s takvom konstatacijom, hrvatske vlasti za novu turu imigranata uređuju stanove. Istovremeno, Hrvati u borbi s basnoslovnim cijenama nekretnina iseljavaju i žive u podstanarstvu.

Bilo da je riječ o Romima ili imigrantima, stanovi i smještaj moraju biti besplatni, jer oni su jednostavno – Romi ili imigranti, pa su samim time u pogledu siromaštva privilegirani nad siromašnim Hrvatima koji nemaju tu sreću da im vlast generalno pruži podršku za besplatan smještaj dok „ne stanu na noge.“

Oh, pa ima i Hrvata koji žive na socijali, u to nema sumnje. Ima i onih koji to itekako iskorištavaju kroz povlaštene mirovine i socijalna primanja iako recimo nisu ni prismrdili ratu. No, ima i onih koji su na „pošten“ način završili na ulici ili se pak svakodnevno bore s nizom tipično hrvatskih problema da bi opstali.

Njima stanovi, a nama šut u dupe

Nova tura imigranata iz Turske, koji su umjesto u oslobođenu Siriju prebačeni u Hrvatsku, čeka i tura državnih stanova koje će moći koristiti na dvije godine.

Umjesto dosadašnje prakse unajmljivanja stanova, novo rješenje je obnova i opremanje državnih stanova novcem iz fondova EU. U tu svrhu vlasti su iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) dobile 1.3 milijuna € za adaptaciju stanova u kojima će biti smješteni imigranti.

Jedan od takvih stanova posjetila je i novinarska ekipa portala Telegram. Stan od 49 kvadrata smješten je u centru Zagreba. Iako je riječ o nepopularnom „suterenu“, stan će neznanim imigrantima biti dom na dvije godine.

Prema Telegramu, hrvatske vlasti za imigrante će urediti i opremiti ukupno 64 stana u nekoliko gradova, a u neke od njih će useliti 10 obitelji koje su netom pristigle u Hrvatsku. Drugi čekaju novu turu imigranata koji tek dolaze.

Dosadašnji najam stanova za smještaj imigranata iskamčio je samo u ožujku ove godine 376.860 kuna novca poreznih obveznika. Uz malo matematike možete doći do zanimljive brojke u dvije godine, pri čemu trebate imati na umu da ovakav proces traje još od 2017. godine.

Sve u svemu, Hrvatima, kao i ostalim Europljanima, mora biti jasno da odavno nikome nisu bitni i da nikoga, a poglavito neke stranke ili vlasti, nije briga za njih. Naprotiv, što nas manje ima, tim bolje. U skladu s tom činjenicom, prionite na društvene mreže kao i dosad i vodite virtualne revolucije potpisujući peticije i tražeći referendume. Vidjeli smo da to donosi odlične rezultate.