Europska komisija pojačala je prijetnju protiv Mađarske zbog navodnog izgladnjivanja imigranata i odbijanja „tražitelja azila“ koji se drže u tranzitnim zonama na granici sa Srbijom.

Komisija je u četvrtak priopćila kako je uskraćivanje hrane ljudima kršenje temeljnih prava. Prisiljavanje onih koji su odbijeni da ostanu u zoni također „predstavlja de facto pritvor“, prenosi EU observer.

Posljednja prijetnja uslijedila je nakon što je izvršna vlast u Bruxellesu krajem srpnja zatražila od Budimpešte da se izjasni o ovim pitanjima, što Mađari nisu učinili. Mađarska sada ima mjesec dana da odgovori prije nego što ih Komisija tuži Europskom sudu pravde u Luksemburgu.

Na ovaj problem ukazao je mađarski ogranak Helsinškog odbora sa sjedištem u Budimpešti, koji je dokumentirao slučajeve najmanje 25 osoba kojima je hrana uskraćena u spomenutim zonama.

Mađarske vlasti počele su uskraćivati hranu u kolovozu 2018., ali su tada obećale da će početi hraniti sve nakon što je Europski sud za ljudska prava intervenirao u pet slučajeva.

Ipak, početkom rujna, glasnogovornik vlade Mađarske, Zoltan Kovacs, tvrdio je da je uskraćivanje hrane bilo u okviru njihovih prava.

Kovacs je rekao novinarima u Bruxellesu da je Mađarska obvezna hraniti samo ljude koji su podnijeli zahtjev za azil ili imaju neki drugi oblik zaštite.

Prije toga, izvan toga, slučaj je zatvoren, nema takve obveze i doista ne pružamo besplatan obrok, besplatnu hranu za sve ilegalne migrante“, rekao je.

Nekoliko mjeseci kasnije, 8. veljače 2019., peteročlana iračka obitelj obaviještena je da roditeljima neće dati hranu dok su zatvoreni u tranzitnoj zoni, tvrdi mađarskI Helsinški odbor.

Komisija je također preko ljeta izvela Mađarsku na sud zbog zakona „Stop Sorošu“.

Taj zakon i ustavna izmjena također su ograničili pravo na azil samo na ljude koji u Mađarsku dolaze izravno iz mjesta u kojem su ugroženi njihov život ili sloboda.