Nakon što se godinama trudio da identitet saudijskog dužnosnika ostane izvan dosega javnosti, FBI je slučajno otkrio ime dužnosnika za kojeg se vjeruje da je pomagao dvojici otmičara Al-Qaede koji su bili umiješani u napad 11. rujna 2001.

Ime je slučajno ostavljeno nezaštićeno u sudskom podnesku otpečaćenom prošli tjedan u postupku tužbe obitelji žrtava protiv saudijske vlade, koju optužuju za suučesništvo u terorističkim napadima.

Deklaracija pomoćnice direktora FBI za borbu protiv terorizma Jill Sanborn imenuje Mussaeda Ahmed al-Jarraha, dužnosnika srednjeg nivoa u saudijskom ministarstvu vanjskih poslova dodijeljenog veleposlanstvu u Washingtonu tijekom 1999. i 2000. godine, kao suradnika otmičara.

To pokazuje da postoji potpuno zataškavanje saudijske umiješanosti”, rekao je glasnogovornik obitelji žrtava Brett Eagleson u utorak, objašnjavajući da Jarrahova umiješanost govori o „zapovjednom lancu koji povezuje otmičare sa saudijskim veleposlanstvom”.

Vjeruje se da je Jarrah zadužio još dvojicu saudijskih državljana, radikalnog svećenika Fahada al-Thumairija i osumnjičenog saudijskog obavještajnog agenta Omara al-Baioumija, da siguraju smještaj za dvojicu otmičara u Los Angelesu, bankarske račune i znatnu količinu novca. Iako su imena Thumairi i Baioumi deklasificirana 2016. godine, kada je zloglasnih „28 stranica“ zaštićenih u Izvještaju Komisije 11. rujna konačno objavljeno u javnosti, ime čovjeka koji im je bio naredbodavac ostalo je državna tajna.

U rujnu prošle godine je odvjetnicima obitelji žrtava konačno dozvoljeno da vide dugo zaštićeno ime, ali samo ako obećaju da ga neće otkriti svojim klijentima ili javnosti. Državni tužitelj William Barr istog je dana podnio zahtjev da se svi drugi materijali koje odvjetnici žrtava žele proglase „državnom tajnom“, što bi ih trajno stavilo van domašaja.

Službena je tvrdnja da bi Jarrahovo ime i ostale informacije koje obitelji žrtava žele objaviti prouzročile „značajnu štetu nacionalnoj sigurnosti“ ako bi izašle u javnost. Ostali materijali na koje se ovo odnosi su „izvještaji o intervjuima, telefonski i bankovni zapisi, izvorni dokumenti i informacije stranih vlada“. Barr i vršitelj dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe Richard Grenell insistirali su da deklasifikacija dosjea otkriva „izvore i metode“ prikupljanja obavještajnih podataka i čini strane vlade manje spremnima na suradnju sa FBI-om.