Međunarodni monetarni fond (MMF) priopćio je u srijedu da se globalni državni dug procjenjuje na 97,8% svjetskog bruto domaćeg proizvoda 2021. godine.

To je 0,8 postotnih bodova manje nego godinu dana prije, ali još uvijek na rekordno visokoj razini kao rezultat masovnih fiskalnih odgovora na pandemiju.

Globalno, javni dug sada iznosi 88 bilijuna dolara, ali se očekuje da će se 2021. i 2022. godine smanjiti za oko 1 postotni bod svjetskog BDP-a prije nego što će se stabilizirati na oko 97% BDP-a.

U narednim godinama “očekuje se da će dug ostati ustrajno veći od razina predviđenih prije pandemije – u razvijenim gospodarstvima predviđa se da će do 2026. biti veći za gotovo 20 postotnih bodova”, navodi MMF u svom izvješću.

Prema prvim procjenama, ukupni globalni dug koji su izdale vlade, nefinancijske korporacije i kućanstva u 2020. dosegao je 226 bilijuna dolara, što je 27 bilijuna više u odnosu na 2019.

Da budemo jasni, brojka od 88 bilijuna dolara odnosi se na javni dug, odnosno državni dug. Ne uključuje privatni dug, što je druga brojka i posebna priča. Pa kome su to naše države zapravo dužne sav taj novac?

Banke. Imate li gotovinu deponiranu u banci? Vaše će banke posuđivati ​​taj novac pojedincima, poduzećima i vladama, odnosno državama. Banke su općenito veliki kupci kratkoročnih državnih obveznica, odnosno pozajmljuju novac državi.

Fondovi. Slično kao i banke, fondovi raspolažu s novcem svojih štediša i obveznika. Mnogi obveznički fondovi i mirovinski fondovi veliki su ulagači u državni dug širom svijeta, tojest posuđuju ga različitim vladama u svijetu.

Vlade. Vlade su jedni od najvećih držatelja duga drugih vlada. Na primjer, Japan i Kina veliki su vlasnici američkih državnih obveznica.

Autor: Ivica Mandekić