Hotel s 10.000 soba koji nikad nije imao goste

Prora, hotelski kompleks na njemačkom otoku Rügen, trebao je postati najveće odmaralište na svijetu, s prihvatnim kapacitetom 20.000 gostiju. Projekt je 1936. godine započela njemačka nacionalsocijalistička vlast u sklopu društvenog projekta „Snaga kroz radost“ (Kraft durch Freude).

Izgradnja Prore započela je tridesetih godina prošlog stoljeća, na njemačkom otoku Rügen, na obali Baltičkog mora. Njemačka vlast željela je stvoriti ogromno odmaralište, najveće na svijetu. Osim što je trebao služiti kao hotel, u slučaju rata trebao bi se moći prenamjeniti u vojnu bolnicu. Čitav kompleks trebao je sadržavati i kino dvoranu, kazalište, bazene, pristanište za brodove i koncertnu dvoranu kapaciteta 20.000 posjetitelja.

Osnovna namjena ovog hotelskog kompleksa trebala je pružiti pristupačan odmor za njemačkog radnika. Dizajn Prore, koju je projektirao arhitekt Clemens Klotz pod nadzorom Alberta Speera, osvojio je glavnu nagradu na svjetskoj izložbi u Parizu 1937. godine.

Radovi su započeli 1936. godine, a zaustavljeni su tri godine kasnije zbog početka Drugog svjetskog rata. Na gradilištu je radilo gotovo 9.000 radnika, i sve velike njemačke građevinske tvrtke sudjelovale su u tom pothvatu.

Hotel ima 10.000 soba koje mogu primiti 20.000 gostiju. Podijeljen u osam stambenih blokova ukupne dužine 4.500 metara, hotel se nalazi 150 metara od pješčane plaže. Sve sobe su iste veličine, s dva kreveta i pogledom na more.

Hodnici su izgrađeni s kopnene strane, a na svakom katu nalazili su se zajednički sanitarni čvorovi. 1939. godine započeo je rat i sva radna snaga vratila se u tvornice fokusirajući se na ratne potrebe. Samim tim, hotel je ostao nedovršen, te nikad nije primio niti jednog gosta.

Tijekom rata, kompleks je služio kao prihvat za izbjeglice iz Hamburga, a kasnije i za izbjeglice iz istočnog dijela Njemačke. 1945. godine sovjetska vojska je preuzela kontrolu na otokom i tamo uspostavila vojnu bazu.

Ondje su ostali godinu dana, i naravno, ogolili objekt pokravši sav iskoristiv materijal. 1950. godine vojska Istočne Njemačke obnovila je neke od oštećenih dijelova kompleksa. Nesuđeno odmaralište potom je služilo za razne namjene, samo ne za ono za što je bilo predviđeno. Tamo se nalazila vojna tehnička škola, pa hostel za mlade, prihvatilište za azilante s područja Balkana, te konačno muzej i disko klub.

Danas se Prora dijelom renovira od strane privatnih investitora. Četiri bloka se obnavljaju, jedan služi kao hostel za mlade, a tri su u ruševnom stanju. Hoće li Kolosus, kako ga lokalna populacija zove, ikad dostići svoj puni potencijal i primiti 20.000 gostiju, samo vrijeme će reći.

Autor: Tribun