Iako je američko gospodarstvo zapalo u tešku krizu zbog teških posljedica mjera vezanih uz takozvanu pandemiju koronavirusa, Odbor za vanjske odnose američkog Senata pristao je dati Izraelu najmanje 3,8 milijardi američkih dolara vojne pomoći godišnje, kroz idućih 10 godina.

Stopa nezaposlenosti u SAD-u sada iznosi 14,7 posto, što je najgora brojka od kada se bilježi taj podatak. Gotovo 39 milijuna Amerikanaca izgubilo je posao otkako je proglašena pandemija, a Kongresni ured za proračun upozorio je u utorak da se američko gospodarstvo neće oporaviti od svog trenutnog pada do sljedeće godine. Povrh toga, paketi financijske pomoći savezne vlade do danas su potisnuli državni dug preko rekordnih 25 bilijuna dolara.

Ipak, ništa tako crnog ne bi dao naslutiti potez Odbora za vanjske odnose koji je potiho u četvrtak odobrio prijedlog zakona kojim se Izraelu jamči minimalno 38 milijardi američkih dolara vojne pomoći u sljedećih deset godina, unatoč ekonomskim nedaćama kod kuće.

Usvojen jednoglasno, prijedlog zakona sad ide pred Senat na potpuno glasovanje.


SAD tijekom proteklih 70 godina dao Izraelu preko 134 milijarde dolara – 5.27 milijuna po danu


Prijedlog zakona ima za cilj zakonski kodificirati obećanje bivšeg predsjednika Baracka Obame iz 2016. Pod uvjetima koje su dogovorili Obama i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, židovska država neće tražiti nikakve dodatne sredstva iznad godišnjih 3,8 milijardi USD.

Doista, kad je Kongres izglasao raniju verziju prijedloga zakona za 2018. godinu, taj je brojka postavljena kao gornja granica. Zakon iz 2018. godine na kraju je prebačen u drugi Zakon o sigurnosti na Bliskom Istoku sljedeće godine, koji je zapostavljen pod upravom Demokrata.

Sada, kad je senator Marco Rubio još jednom progurao zakon, granica potrošnje uklonjena je. U verziji koju je u četvrtak donio Odbor za vanjske odnose, SAD će u sljedećem desetljeću svake godine slati „najmanje 3,3 milijarde dolara izravne vojne pomoći i 500 milijuna dolara financiranja programa raketne obrane“.

Rubio se u četvrtak hvalio da prijedlog zakona „jača strateški sigurnosni savez naše zemlje s Izraelom, živu demokraciju koja se suočava s rastućim i neviđenim prijetnjama njegovoj sigurnosti i stabilnosti.“ Ipak, zakon je usvojen bez fanfara i u gotovo je stanju tajnosti.

Odbor za vanjske odnose glasovao je o njemu zajedno s paketom od 15 drugih prijedloga zakona, a šef odbora Jim Risch (R-Idaho) najavio je uobičajeni tijek postupaka. Neki od Risch-ovih i Rubiojevih demokratskih kolega izrazili su zabrinutost zbog bujne prirode sjednice, ali nitko nije protivio donošenju zakona, što predstavlja najveći takav paket pomoći u američkoj povijesti.

Glasanje nisu pratili američki mediji, a primijetilo ga je samo nekoliko anti-izraelskih aktivista. Ako cijelo glasovanje Senata privuče veću pozornost, vjerojatno će izazvati neke kritike. Još prije nego što je koronavirus udario američko gospodarstvo, podrška Izraelu među američkom javnošću je padala. Prema istraživanju Gallupa provedenom krajem prošle godine, 59 posto Amerikanaca suosjećalo je s Izraelom na Bliskom istoku, što je pad sa 64 posto godinu ranije.