Beskućništvo, osjećaji marginalizacije, manjak obrazovanja i zapošljavanja ističu se kao glavni uzroci koji mlade Europljane navodno guraju na rub krize mentalnog zdravlja, pokazuje nova studija Eurofounda, organizacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta.

Prema studiji, Švedska (41%) je na vrhu popisa mladih koji su izloženi riziku od depresije na temelju smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, a slijede Estonija (27%) i Malta, javlja Euronews.

Hrvatska je na 7. mjestu s nešto manje od 20 posto mladih koji su izloženi riziku od depresije.

Dijagram rizičnosti po državama članicama EU | Izvor: Eurofound

 

Na ukupnoj razini EU, 14% mladih osoba izloženo je riziku od depresije. Četiri posto ljudi u dobi od 15 do 24 godine već pati od kronične depresije.

Izvješće koristi i podatke iz Europske ankete o kvaliteti života (EQLS) iz 2016. te postojeće podatke s nacionalne i europske razine. Naglašava se utjecaj ekonomske krize na mlade ljude.

U Švedskoj je, na primjer, od 2011. do 2017. godine došlo do 60-postotnog povećanja broja djece koja su bila smještena u ustanovama za hitan prijem. U Nizozemskoj je broj djece koja su postala beskućnici od 2013. do 2018. skočio za 60%. U zemljama poput Francuske, Danske i Irske, jedno od tri beskućnika je dijete.

Osim toga, troje od 10 djece bilo je izloženo riziku od siromaštva.

Studija je otkrila i koji je spol skloniji depresiji. Naime, djevojke češće pate od depresivnih simptoma nego mladići. Danska, Njemačka, Irska i Francuska, na primjer, pokazale su značajne razlike po tom pitanju..

Mladi su skupina koja se smanjuje u Europi i izvješće navodi da se mora paziti na to da im se pruži podrška. U njoj se ističe da mladi Europljani trebaju imati pristup društvenim ustanovama i uslugama mentalnog i fizičkog zdravlja.