Stručnjaci vjeruju da je smanjenje emisija stakleničkih plinova tijekom karantene zbog Covid-19 bilo beznačajno.

Mnoge osobe i stručnjaci pozdravili su pad emisije ugljičnog dioksida, uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti. Međutim, to nije imalo utjecaja na klimu. Otkrila je to studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature Climate Change. Njeni autori vjeruju da ovo smanjenje nije od koristi za usporavanje „globalnog zagrijavanja“.

Pad emisija bi mogao biti beznačajan u nedostatku sistemske promjene u energiji i prehrani, upozorili su autori. Izračunali su utjecaj 10 različitih stakleničkih plinova između veljače i lipnja 2020. u 120 zemalja svijeta.

Oglas:

           

 

Na primjer, CO2 ili dušikovi oksidi smanjili su se između 10 i 30 posto. Međutim, ove „velike promjene u ponašanju“ su privremene i snizit će temperaturu za samo 0,01°C do 2030. godine, navodi se u studiji.

Bez strukturalnih promjena nećemo uspjeti“, tvrdio je Piers Forster, koautor studije i direktor Međunarodnog klimatskog centra Priestley u Leedsu.

Kako bi ispunili idealni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. godine, koji je imao za cilj ograničenje globalnog zagrijavanja na + 2°C, UN je procijenio da bi se emisije CO2 trebale smanjivati za 7,6 posto godišnje između 2020. i 2030. godine. Ta je brojka je slična upravo ovom padu zbog Covid-19.