Nedavno istraživanje vršeno nad tisuću pasa, među kojima je bilo 13 pasmina, proučavalo je njihovu inteligenciju kroz devet testova sposobnosti.
U istraživanju je belgijski kratkodlaki ovčar Malinois, koji se često koristi kao policijski pas, osvojio 35 od 39 mogućih bodova i time zauzeo prvo mjesto na popisu najinteligentnijih pasa.
Psima koji su sudjelovali u ispitivanju postavljeno je sedam kognitivnih i tri bihevioralna zadatka. Testovi su uključivali sposobnost čitanja ljudskih gesti i provjeru mogu li životinje zaobići prozirnu ogradu u obliku latiničnog slova V kako bi došle do hrane koju su mogle vidjeti. Znanstvenici su istraživali i koliko je pas nezavisan i koliko brzo traži pomoć od čovjeka kad je pred njim nerješiv zadatak kao što je hrana upakirana u zatvorenu kutiju.
Prvo mjesto na tim testovima zauzeo je belgijski ovčar, koji se često koristi kao policijski pas ili kao pas čuvar, s 35 od 39 bodova. Drugi je bio Border Collie, ili škotski graničarski ovčar, s 26 bodova, dok je njemačka pasmina Hovawart zauzela treće mjesto s 25 bodova, navodi se u istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Scientific Reports.
„Belgijski ovčar istaknuo se u mnogim kognitivnim zadacima i ima vrlo dobre rezultate na većini testova“, izjavila je Katriina Tiira sa Sveučilišta u Helsinkiju.
Saara Junttila sa Sveučilišta u Helsinkiju, u sklopu kojeg je provedeno istraživanje, kaže da većina pasmina ima svoje snage i slabosti.
„Na primjer, labrador retriver bio je vrlo dobar u čitanju ljudskih gesti, ali nije tako dobar u prostornom rješavanju problema“, kaže Junttila.
Jedan od zadataka koji je postavljen pred pse tijekom ovog testiranja bio je da zaobiđu prozirnu ogradu u obliku latiničnog slova V da bi došli do hrane koja se vidjela kroz ogradu. Cilj tog zadatka bio je da se izmjeri sposobnost rješavanja problema. Mjerila se i sposobnost pasa da čitaju ljudske geste natjeravši ih da reagiraju na pet ljudskih pokreta: stalno pokazivanje, kratko pokazivanje, pokazivanje nogom, pokazivanje na nešto dok su okrenuti u drugom smjeru i praćenje pogleda.
U istraživanju su učestvovale pasmine belgijski kratkodlaki ovčar, australski ovčar kelpi, labrador retriver, škotski ovčar, zlatni retriver, hovawart, španjolski vodeni pas, šetlandski ovčar, engleski koker španijel, australski ovčar, mješanac, njemački ovčar, finski laponski pas i border koli.
Znanstvenici navode da namjenjena uloga pasmine bitno utječe na njihovu inteligenciju u određenim poljima, te da sve pasmine imaju svoje mane i vrline.
Tako je primjerice belgijski ovčar, koji je bio ukupni pobjednik, bio među najlošije plasiranim, zajedno s njemačkim ovčarom, u testu cilindra, u kom je zadatak bio da se dođe do hrane smještene u prozirni cilindrični predmet, tako što ga moraju zaobići i hranu uzeti s bočne strane. Znanstvenici smatraju da se ovim testom ispituju inhibicije pasa, a upravo se osnovni zadatak belgijskog ovčara, koji je radni pas, dovodi s tim u vezu, jer radni psi moraju imati nižu kontrolu inhibicije kako bi brže reagirali.
Oni su na osnovu toga zaključili da uloga za koju su psi odgajani može utjecati na njihove kognitivne sposobnosti, pa su tako retriveri, na primjer, imali dobar odgovor u prepoznavanju ljudskih gesti, jer im je osnovni zadatak da budu ovčari i da u suradnji s pastirom čuvaju stada.
