Švedska općina Hässleholm, koja je u tri godine primila gotovo 3000 imigranata, suočena je s ekonomskom krizom zbog činjenice da 80 posto njih živi od socijalne pomoći.

Predsjednik Gradskog vijeća Lars Johnsson, član Umjerene stranke, rekao je da švedska općina ima najmanje 100 nepismenih migranata i još 200 s vrlo lošim obrazovnim statusom, rekavši: „U načelu će biti nemoguće uvesti ih na rad“, izvještava portal Kristianstadsbladet.

Oglas:

        

Troškovi socijalne pomoći drastično su porasli od 2012. godine, povećavši se od 32 milijuna švedskih kruna (oko 2.96 milijuna eura) na 54 milijuna (gotovo 5 milijuna eura) ove godine. Predviđa se da će se troškovi povećavati za dodatnih šest milijuna kruna svake godine.

Iz općine kažu da su izdvojili oko 30 milijuna kruna kako bi se nosili s predviđenim troškovima, ali već je polovica potrošena.

Trebalo bi nam 100 milijuna kruna od države da bez teškoća držimo nos iznad površine“, rekao je Johnsson.


Švedska općina u financijskoj krizi zbog pada broja poreznih obveznika, unatoč masovnom priljevu „spasitelja“


Gradske vlasti, ignorirajući stvarne uzroke, tvrde da iza krize stoji dvogodišnji mandat u kojem švedska nacionalna vlada pokriva troškove smještaja i integracije migranata, nakon čega se općine same nose s troškovima.

Lokalna socijaldemokratska političarka Lena Wallentheim požalila se kako razdoblje jednostavno nije dovoljno dugo da bi se migranti „integrirali“ na tržište rada, rekavši: „Kad se Zavod za zapošljavanje povuče, to postaje dvostruki udarac. Troškovi tada padaju na općinu, u obliku potpora za potporu.

Johnsson je priznao da je trebalo riješiti pitanje prije nekoliko godina, rekavši: „Strah od rasprave o tom problemu bio je poražavajući. Žao nam je što nismo uspjeli trijezno raspravljati bez izvlačenja karte rasizma.