SAD, zemlja u kojoj se može zateći najbizarnijih slučajeva, također je zemlja gdje fikcija često prijeđe u stvarnost, a tome svjedoči i slučaj u Texasu 2011., kada je 19-godišnjak imenom Lyle Bensley navodno provalio u stan jedne žene te ju je ugrizao za vrat. Međutim, nije se radilo o nekom ljubavnom činu; Bensley je naime tvrdio da je stoljećima stari vampir kojemu je potrebna krv da bi preživio. Žena je srećom uspjela pobjeći i pozvati policiju, a Bensley je kasnije i uhićen.
No, vratimo se na pitanje iz naslova. Koliko je sigurno piti krv?
Vrlo male doza, recimo čajna žličica, uz uvjet da je krv čista od patogena, neće nikome naškoditi. Međutim, sve iznad toga moglo bi početi stvarati ozbiljne probleme.
Krv, ako se pije, postaje toksična za ljudski organizam. Pohranjena u organima, gdje se i očekuje – srcu, venama, arterijama – ona je osnova za život. Ali ako se proguta, priča se naglo okreće. Naravno, svaki otrov u određenoj maloj dozi ne mora vas nužno ubiti, pa čak vam niti naštetiti, ali povećana konzumacija može biti rizična.
Krv je najčešće bogata željezom, izuzev možda anemičnih osoba, a zbog činjenice da ljudski organizam teško izlučuje višak željeza, svaka osoba koja redovito pije krv mogla bi nastradati zbog prezasićenosti tijela željezom. Iako je željezo nužno za normalno funkcioniranje svakog živog organizma, u visokim dozama ono je otrovno. Takvo stanje naziva se hemokromatoza i može uzrokovati nastanak široke lepeza raznih bolesti i problema, uključujući oštećenje jetre, stvaranje tekućine u plućima, dehidraciju, niski tlak i neurološke probleme.
Iznenađujuća je činjenica da pored toga mnogi ljudi ipak piju krv. Jonh Edgar Browning s Tehničkog sveučilišta Georgia, koji je istraživao ovu praksu, navodi da tisuće ljudi diljem SAD-a konzumira krv iz različitih razloga. Neki od tih ljudi navode kako im kisikom i željezom bogate supstance daju dodatnu energiju, ali nitko od njih u razgovoru s Browningom nije spomenuo nikakve simptome zbog toga. To može značiti da nisu pretjerivali s unosom krvi.
„Niti jedan ‘vampir’ kojeg sam intervjuirao nije se žalio na bilo kakve zdravstvene komplikacije koje bi bile rezultat konzumiranja krvi,“ rekao je Browning.
Za razliku od ljudi, organizam životinja koje konzumiraju krv prilagodio se tome i te životinje imaju poseban metabolizam. Tako na primjer određene vrste šišmiša koje se hrane krvlju, imaju veliku potrebu upravo za željezom, koje pomaže hemoglobinu da prenosi kisik iz pluća u tkivo. Ipak, ta razina željeza često bude previsoka, ali šišmiš ima organizam u kojem se stvara specijalni proces izlučivanja željeza. Jednostavno, nakon što šišmiš konzumira krv, ona odlazi u probavni trakt gdje se izlučuju nutrijenti. Istraživanja su pokazala da šišmiši duž probavnog trakta imaju sluznicu koja se ponaša kao prepreka koja sprječava prolaz željezu ukoliko ga ima previše u organizmu.
Ljudi međutim nisu vampiri, osim možda u nekim posebnim slučajevima kada se to može reći u nekom prenesenom značenju. Stoga, ako vam padne na pamet ovakva ideja, zaustavite se prije nego li bude kasno.
