Prije svega, ovim putem vrijedi izraziti podršku svima koji ulažu svoj trud, unatoč izmaku snaga, da bi pomagali onima kojima je to potrebno. Ovaj članak nipošto nije kritika niti izrugivanje njihovim djelima, već nešto sasvim suprotno.

Slučaj „pandemije“

Svima je poznato da je WHO nedavno proglasio pandemiju zbog naglog širenja korona virusa. U tom pogledu ovaj virus je putem medijske i političke propagande stekao status sličan kugi.

Usporedbe radi, WHO navodi samo procjenu kako od raznih oblika gripe godišnje oboli između 3 do 5 milijuna ljudi, s teškim simptomima. Od tog broja umre između 290.000 i 650.000 ljudi u svijetu! Iako korona virus kreira simptome slične gripi, sama gripa nije proglašena pandemijom niti se zbog njenog širenja stvaraju društveno-ekonomski uvjeti kakve vidimo danas.

Isti WHO navodi kako u 80% slučajeva, korona virus prolazi bez težih simptoma i posljedica, što navode i brojne druge statistike.

Još jedan primjer kobne bolesti je recimo malarija. WHO tako navodi da je oko 3.4 milijarde ljudi u svijetu pod rizikom da budu zaraženi ovom bolesti, dok ih je 2017. bilo zaraženo oko 219 milijuna. Iste godine od te zarazne bolesti umrlo je čak 435.000 ljudi, najvećim dijelom u Africi.

Paniku ne širite panično, već kontrolirano

Otkako je virus dospio u Europu, državni dužnosnici i medicinski stručnjaci savjetuju da se ne širi panika. Nešto slično je medijima kao poruku uputilo i Hrvatsko vijeće za elektroničke medije.

Unatoč tome, svakog dana na portalima osvanu nove zloslutne brojke koje uz prateće komentare bivaju prezentirane upravo na način da izazivaju strah u javnosti.

Isti ti mediji potom prenose poruke na smirivanje situacije, pridržavanje uputa… i smirivanje panike.

Nosite maske, maske zdravima ne pomažu

Oko famoznih maski više nikome ništa nije jasno. Pojedini medicinski stručnjaci govore kako zdravim osobama maska ne može pomoći. No, u javnim obraćanjima, državni službenici, TV reporteri, ali i brojne druge osobe nose – masku.

Oni malo stručniji znaju da postoji više vrsta maski u medicini, što upućuje na to da je svaka od njih specifična po svojoj (ne)propusnosti.

Međutim, javnosti se i dalje serviraju „savjeti“ o tome kome su maske potrebne, a kome ne, ali čitav cirkus zapravo pokazuje da nitko ni u što nije siguran te da su informacije i realnost u najmanju ruku kontradiktorni.

Ipak dužnosnici (s maskama) ponavljaju: „Slušajte samo upute stožera,“ a i ulaz u neke trgovine zabranjen vam je ako nemate točno definiranu medicinsku masku.

Potres, društvena distanca i iseljavanje studenata

Nakon potresa koji je pogodio Zagreb, brojne službe su doista brzo stupile u akciju kako bi se sredili nastali problemi. Višestruko omalovažavani BBB-ovci ponovno su se pritom iskazali kao skupina koja je pokazala svoje humano lice.

Ipak, nedugo nakon potresa na brojnim radijskim postajama vrtila se zabavna glazba, a informacijama javnih glasila, na koje bi se uplašena javnost trebala osloniti, ni traga. Naprotiv, glavna tema pojedinih emisija u udarnom terminu više „renomiranih“ radijskih postaja bio je virus.

No, najveći biser dogodio se istog dana kada je „netko“ odlučio smjestiti unesrećene ljude koji su ostali bez domova u SD Cvjetno naselje. Ironija nastaje zbog činjenice da u domu trenutno nema mnogo studenata, ali su tamo njihove stvari.

Studenti nisu pravovremeno niti obaviješteni, već je donesena odluka da se njihove stvari bez njih jednostavno presele, uz iznimku malobrojnih koji su tamo bili tog kobnog dana.

Pored praznih hotela, vojarni, državnih stanova, šatora, dvorana i sličnog, odlučeno je da se dodatno ugroze mladi ljudi kojima se svakog dana govori kako trebaju biti na 2 metra međusobne udaljenosti.

U svemu nastaje kaos jer se dio studenata uputio prema Zagrebu kako bi sami odradili preseljenje te nastaje gužva.

Brojke nisu pokazatelji stvarnog stanja

U medijima svakog dana izlaze brojke novih potvrđenih slučajeva zaraze. Time se stekne dojam da se još zaraza nije proširila. Međutim, točnije je reći da svi zaraženi nisu još otkriveni jer naprosto nisu – testirani.

U oči bode i manjak detalja o starosnoj dobi i zdravstvenom stanju umrlih. Tek pojedini mediji pružili su nešto jasniju sliku javnosti kako je riječ mahom o starijim osobama te onima koji su imali i puno gore probleme od same zaraze dotičnim virusom.

Pored svega, posebno rijetko pridaje se pažnja onima koji bivaju izliječeni, bez obzira na njihov znatno manji broj u odnosu na potvrđene zaraze. Detalji o njihovom liječenju ne prezentiraju se tako revno.

Plodno tlo za nove teorije

Trenutna situacija s karantenom, blokadama cijelih gradova ili država, ukazuje na moć sustava kontrole masa. Posije li se određeni oblik straha putem medija, vidljivo je da kontrola masa uspijeva. To ne govorimo u smislu da je opasnost od virusa o kojem se još dovoljno ne zna mala. Govorimo samo o činjenicama.

Mase su diljem europskih gradova i država poslušno utonule u izoliranost, a ulice i druga javna mjesta su ostali prazni. U jeku svega toga učestalo se priča o cjepivu i lijekovima, što će nekima biti plodno tlo za nove teorije zavjere koje uvijek imaju logičan slijed, ali ih ne može nitko opovrgnuti niti dokazati.

Eksplozivni gospodarski kolaps također se upleo u cijelu priču, a činjenica da su neki zaradili na „prognozi“ takvog scenarija, daje dodatnu snagu brojnim teorijama.

Na primjer, jedna od takvih teorija jest i ona da je cilj cijele priče provesti toliko demonizirano cijepljenje. Ljudi koji su u masovnom strahu od „opake bolesti“ pojurit će na cijepljenje samo da ne moraju biti u „izolaciji“.

„Samoizolacija“ i zaraženost kao trend

I dok oni nesretni gube živote, masovni mediji otvorili su prostor uobičajenim kvazi-važnim ličnostima prostor za samopromociju. „Slavne“ osobe tako su se javno „pohvalile“ kako su zaražene, kako su u samoizolaciji, bez zapravo vjerodostojnog dokaza da to zaista jest tako.

Oni „manje važni“ bojažljivo će se pokušati odvojiti od svijeta na nedovoljnih 14 dana, dok će neki drugi to pokušati iskoristiti ili pak prekršiti.

U svemu je očito da su i u ovoj sveopćoj nečovječnoj situaciji neki „važniji“ od drugih.

Zaključak

Teško je reći išta smisleno u moru modernog ludila. Je li na pomolu novi svjetski poredak, apokalipsa, dolazak još nekog nebeskog demona ili nešto četvrto, sigurno ćemo već vidjeti.

Dotad pazite na sebe, pronađite u svemu neku duhovitu crtu, ne vjerujte baš svemu što vam se olako servira i nađite načina kako ostati ili postati kreativan u ova tmurna vremena.

Autor: Aleksandar Rigačev