Korona virus u Hrvatskoj – prosječna dob preminulih i njihovo stanje prije oboljenja

Do trenutka pisanja ovog članka, u Hrvatskoj je trenutno umrla 21 osoba kao posljedica zaraze korona virusom. Ovdje vam donosimo uvid u starost preminulih i njihovo prethodno zdravstveno stanje.

Prva žrtva korona virusa u Hrvatskoj bio je istarski ugostitelj Anton Kernjus koji je umro u 70. godini života, a prema riječima njegove obitelji nije bolovao od kroničnih bolesti. Bitno je napomenuti da je Kernjus umro kod kuće jer nije na vrijeme hospitaliziran, te je logično zaključiti da u vrijeme svojih posljednjih dana nije imao pravovaljanu zdravstvenu skrb, što je zasigurno pogodovalo njegovom smrtnom ishodu.

Druga žrtva epidemije u Hrvatskoj bio je 74-godišnji Zagrepčanin, za kojeg je potvrđeno da je od ranije onkološki bolesnik koji se liječio od neke zloćudne bolesti.

Treća žrtva također je bila onkološki bolesnik, a radi se o ženi od 65 godina iz Slavonskog Broda.

Četvrta žrtva bila je bolesnica iz Pule koja je preminula u dobi od 92 godine sa značajnim komorbiditetom, što znači da bolovala od više bolesti odjednom.

Peti slučaj smrti od korona virusa bio je Karlovčanin star 60 godina i prema riječima obitelji nije bolovao od kroničnih bolesti, naprotiv, vodio je zdrav život.

U šestom slučaju radilo se o 84-godišnjem muškarcu koji je umro u Zagrebu, a liječio se od posljedica moždanog udara, te je inače bio lošeg zdravstvenog stanja.

Sedma žrtva korona virusa također je bio muškarac koji je preminuo u Zagrebu, a imao je 90 godina, te je prema riječima liječnika bolovao od nekoliko kroničnih bolesti.

Dan kasnije objavljeno je da je u istoj bolnici u Zagrebu preminula i žena stara 85 godina s puno ranijih kroničnih patoloških stanja.

Deveta, deseta, jedanaesta i dvanaesta žrtva dolaze iz Osijeka, a umrle su u starosti od 92, 85, 78 i 71 godine. Sve četiri osobe bile su kronični bolesnici s različitim dijagnozama, od srčanih poteškoća, kroničnog zatajenja bubrega do pneumonije.

U Zadru je preminula i trinaesta žrtva korona virusa, a radi se o 88-godišnjem muškarcu, također kroničnom bolesniku. Isti dan u Osijeku je preminula 82-godišnja onkološka bolesnica, dok je u Dubrovniku preminuo 85-godišnji muškarac koji je patio od kroničnih bolesti.

Šesnaesti preminuli slučaj djelomično je uzburkao javnost jer se radilo o osobi srednje životne dobi, staroj 46 godina, te zbog toga što su predstavnici Stožera krivo izvjestili da se radilo o prethodno zdravoj osobi, što je sutradan demantirano jer se pokazalo da se radi o čovjeku koji je bio nepokretan, a bolovao je od arterijske hipertenzije i adipoziteta.

Sljedeći dan preminule su dvije osobe, muškarac iz Šibenika star 91 godinu koji je ujedno bio i srčani bolesnik, te muškarac iz Zagreba star 46 godina, za kojeg nije poznato da je imao neko prethodno stanje ili bolest.

Primjetno je da se posljednjih tjedan dana u manjoj mjeri izvještava o starosti preminulih, tako da niti nakon detaljnog pretraživanja izjava predstavnika Stožera i medijskih izvještaja nismo uspjeli doznati koliko su bile stare devetnaesta i dvadeseta žrtva. Poznato je samo da se radi o osobama starije životne dobi s prethodnim oboljenjima. U prvom slučaju radi se o starijoj ženskoj osobi s ranijim kardiovaskularnim smetnjama koja je preminula u Splitu, dok se u drugom slučaju radi o bolesniku koji je preminuo u KB Dubrava, a riječ je o starijoj osobi s opsežnim komorbiditetom. S obzirom da u oba slučaja nije objavljena njihova starost, na svoju smo ruku za potrebe izračuna prosječne dobi preminulih pretpostavili da se radi o osobama koje prosječno imaju 80 godina starosti, s obzirom da nam je takav prosjek prošli put pokazala računica prethodno preminulih.

Do trenutka pisanja ovog članka posljednja preminula osoba je 93-godišnja štićenica Doma za starije i nemoćne u Splitu, koja je bila pozitivna na koronavirus, a bolovala je od nekoliko kroničnih teških bolesti, čime je broj preminulih u Hrvatskoj kao posljedica zaraze COVID-19 došao do 21 osobe.

Uzevši u obzir da su samo prva, treća i osamnaesta žrtva prije oboljenja od korona virusa bile zdrave, odnosno nisu imale postojeća kronična ili akutna oboljenja, dolazimo do izračuna da je 86 posto osoba preminulih u Hrvatskoj već bilo značajno narušenog zdravlja prije nego su se zarazili korona virusom.

Također, izračunom aritmetičke sredine starosti ukupno 21 žrtve, a pritom uzevši u obzir da su devetnaesta i dvadeseta žrtva nama nepoznate starosti, iako se zna da su starije životne dobi, te je stoga naša pretpostavka da su bile stare prosječno 80 godina, dolazimo do računice da je prosječna starost preminulih 77,95 godina, odnosno gotovo 78 godina.