Medicinski časopis Lancet hvali rasistički BLM, a istovremeno tvrdi: „Rasizam je kriza javnog zdravstva“

„Antirasizam“ je kodna riječ za mržnju prema bijelcima.

Medicinski časopis Lancet u svom najnovijem broju hvali prosvjede rasističkog anti-bjelačkog pokreta Black Lives Matter, potičući njihov marksistički aktivizam s ciljem rušenja navodne „bjelačke nadmoći“.

U članku pod naslovom „Rasizam je kriza javnog zdravstva“, profesor crnačkih studija sa sjedištem u Velikoj Britaniji Kehinde Andrews tvrdi da je rasistički anti-bjelački pokret Black Lives Matter „potrebno promatrati u širem kontekstu mobilizacija tijekom 20. stoljeća, počevši od građanskih prava i Black Power do pokreta Trećeg svijeta širom svijeta.“

Andrew tvrdi da se treba suočiti s rasizmom kao sistemskim problemom ugrađenim u zapadno društvo i njegove institucije, a ne kao problem individualnih predrasuda.

Nesretni obrazac može se otkriti u načinu na koji se zapadno društvo nosi s krizama rasizma koje uključuju „šok, utjehu i predanost promjenama, ali bez predanosti sustavnim promjenama“, žali se Andrews.

„Rasizam se obično svodi na pojedinačna djela predrasuda ili se na njih gleda kao na niz bljeskova, obično pokrenutih nekim nasilnim činom“, piše on. “Kad se suoče s neizbježnom istinom o prirodi nejednakosti, čini se da se neki političari i kreatori politike nerado mire sa stvarnošću strukturnog rasizma.“

Kao primjer, Andrews tvrdi da „nesrazmjerni utjecaj Covida-19 na rasne manjinske skupine nije pitanje genetike već rasnog ugnjetavanja“.

„Činjenica da je kod rasnih manjinskih zajednica također mnogo vjerojatnije da imaju komorbiditete trebala bi biti podsjetnik da postoje rasne zdravstvene razlike za mnoge zdravstvene ishode“, kaže Andrews.

Andrews sugerira da je rasni utjecaj koronavirusa samo simptom osnovnog problema, koji je pak rezultat „bjelačke nadmoći“.

„Jednom kad spojimo točke između nejednakosti u zdravlju i šire rasne potlačenosti, tada shvaćamo da je rasizam osnovni uvjet“, tvrdi Andrews.

„Bjelačka nadmoć je ideja da postoji hijerarhija svojstvena lancu ljudskih bića, s bijelcima na vrhu, a crncima na dnu“, navodi Andrews, a to navodno pomaže objasniti čak i siromaštvo podsaharske Afrike.

„Globalno siromaštvo uredno se mapira u okvir bijele nadmoći, a zapad je najbogatiji, a neke afričke zemlje najsiromašnije“, tvrdi on. „To što neke zemlje u Africi imaju najniži životni vijek na planeti nije slučajnost. Nepravedni rasni poredak ključno je pridonio zdravstvenim izazovima u Africi.“

„Rasizam je značajka zapadnih zemalja koja stvara društvo u kojem je život crnaca obezvrijeđen“, zaključuje Andrews. „Hijerarhija bjelačke nadmoći stvara neravnomjernu raspodjelu resursa i znači da je većina onih koji nisu bijelci podložna raznim zdravstvenim nejednakostima.“

„Da bi životi crnaca bili važni, moramo shvatiti da je rasizam kriza javnog zdravstva“, izjavljuje on.

Podsjetimo, crnci i druge tamnopute rase u većinski bjelačkim zemljama tretirani su zakonski doslovno kao endemske vrste, a također imaju sva prava, pa čak i povlastice u odnosu na većinsko bjelačko stanovništvo. Usprkos tome, u masmedijima se bijelcima sustavno serviraju ovakve „antirasističke“ fantazije koje u svojoj podlozi samo dodatno produbljuju jaz između rasa i otvoreno promiču mržnju prema bijelcima.