Najveći svjetski eksperiment 4-dnevnog radnog tjedna pokazao zavidan uspjeh

Od 2015. do 2019. Island je vodio najveće svjetsko istraživanje kraćeg radnog tjedna. Analiza rezultata napokon je objavljena ovaj tjedan. Začudo, svi su bili sretniji, zdraviji i produktivniji.

Izvještaj su zajednički pripremili Udruženje za održivost i demokraciju (Alda) na Islandu i britanski think tank Autonomy, koji primjećuju da bi se islandski eksperiment mogao koristiti kao nacrt za buduća ispitivanja širom svijeta.

„Ova studija pokazuje da je najveće svjetsko istraživanje kraćeg radnog tjedna u javnom sektoru po svim mjerama bilo presudan uspjeh“, rekao je Will Stronge, direktor istraživanja za Autonomy. „To pokazuje da je javni sektor zreo za to da bude pionir kraćih radnih tjedana – a lekcije se mogu naučiti i za druge vlade.“

Test Islanda sastojao se od dva pokusa koja su vodila gradsko vijeće Reykjavíka i islandska nacionalna vlada. Prvo istraživanje je uključivalo preko 2.500 ljudi, dok je drugo imalo 440, što zajedno čini više od jedan posto radne snage u zemlji.

Radnici su sa radnog tjedna od 40 sati prebačeni u sustav s 35 ili 36-satni radni tjedan bez smanjenja plaća, a sudjelovao je širok spektar radnih mjesta, uključujući urede, predškolske ustanove, pružatelje socijalnih usluga i bolnice. Nisu svi sudionici radili ni na tradicionalnim poslovima od devet do pet, uključujući i radnike u netradicionalnim smjenama.

Bez obzira na ove varijable, rezultati ispitivanja bili su nadasve pozitivni. Produktivnost je ili ostala ista ili je zapravo porasla, a dobrobit radnika je znatno poboljšana. Percipirani stres i sagorijevanje smanjili su se, dok se ravnoteža zdravlja i posla između privatnog i poslovnog života povećala, jer su zaposlenici dobili više vremena za domaćinstvo, hobije i svoje obitelji. I rukovoditelji i osoblje su pokus smatrali velikim uspjehom.

„Za mene je to kao dar s neba“, rekao je jedan menadžer u Reykjavíku, stoji u izvješću. „I to mi se jako sviđa.“

Radna mjesta isprobala su razne strategije smanjenja vremena kako bi se prilagodilo kraćem radnom vremenu. To je uključivalo učinkovitije delegiranje i određivanje prioriteta zadataka, održavanje kraćih i fokusiranijih sastanaka te dopuštanje da sastanci koji su mogli biti odrađeni putem elektroničke pošte budu tako riješeni.

Uspjeh istraživanja pomogao je islandskim sindikatima da pregovaraju o trajno smanjenom radnom vremenu od 2019. godine, što se tiče desetke tisuća njihovih članova. Izvještaj navodi da oko 86 posto cjelokupne radne snage u zemlji sada ili ima kraće radno vrijeme, ili pravo na skraćivanje radnog vremena.

„Islandsko putovanje kraćem radnom tjedno govori nam da je ne samo da je moguće raditi manje u moderno doba, već da su i progresivne promjene moguće“, rekao je istraživač Alda Gudmundur D. Haraldsson.

Ovo je daleko od prvog puta da su se pokazale prednosti kraćeg radnog tjedna. Kad je Microsoft Japan u 2019. godini isprobao četverodnevni radni tjedan, produktivnost se povećala za gotovo 40 posto. Novozelandska tvrtka Perpetual Guardian trajno je prešla na četverodnevni radni tjedan u 2018. nakon što su u vlastitom pokusu povećali produktivnost za 20 posto. Tvrtke širom svijeta iznova su pokušavale s kraćim radnim tjednima, neprestano potvrđujući izvješće Međunarodne organizacije rada iz 2018. da kraće radno vrijeme obično daje sretnije, produktivnije radnike.

„Trebali bismo nastaviti tim putem i vjerujem da je sljedeći korak biti smanjenje radnog vremena na 30 sati tjedno“, rekao je islandski član parlamenta Bjarkey Olsen Gunnarsdóttir.

Općenito, kraći radni tjedni pokazali su se boljima za zaposlenike, poslodavce i društvo općenito.