Nakon što su prošli izbori, nestali su i masovni prosvjedi, neredi i divljanja u SAD-u – Slučajnost?

Osim pandemije COVID-19, 2020. godinu su u SAD-u ponajviše obilježili stalni prosvjedi, neredi, palež, nasilje i divljanje izgrednika okupljenih iz raznih antifa skupina i inicijative Black Lives Matter.

Aktivator čitave situacije bila je smrt crnca po imenu George Floyd koji je umro zbog prekomjerne upotrebe sile od strane policije dok se opirao uhićenju 25. svibnja prošle godine u Minneapolisu. Prekomjerna upotreba sile od strane policije već je duže vremena aktualan problem u SAD-u, tako je i ovaj put javnost bila ogorčena.

No ubrzo se od ogorčenja javnosti zbog postupanja policijskih službenika prešlo na politiziranje i organiziranje prosvjeda s izrazito ekstremističkim narativom. Smrt George Floyda postala je samo jedna fusnota, dok su na površinu isplivale ekstremističke poruke i zahtjevi o ukidanju policije, smjeni Trumpove vlasti i brisanju američke povijesti koja je navodno rasistička.

Zanimljivi detalj koji je mučio većinu građana bio je izostanak reakcije kako policije, tako i lokalnih vlasti, koje su dopuštale eskalaciju nasilja do te mjere da su u nekim gradovima stvaranje takozvane autonomne zone bezakonja gdje policija nije ulazila i prepuštala je građane na milost i nemilost kriminalaca i izgrednika.

Kad je savezna vlast s Trumpom na čelu odlučila angažirati saveznu policiju i nacionalnu gardu da stavi situaciju pod kontrolu, lokalne vlasti su se tome protivile pod cijenu eskalacije kaosa u gradu kojim upravljaju.

Dok se istovremeno diljem zemlje ljude tjeralo da se pridržavaju ponegdje i rigoroznih mjera društvene distance, zatvarali su se ugostiteljski objekti i teretane, ljudi su ostajali bez posla zbog pandemije, ovdje se toleriralo ne samo nepridržavanje tih mjera već i uništavanje tuđeg vlasništva, ugrožavanje tuđe sigurnosti, pa čak i fizičko nasilje i napadi na policiju, prolaznike i sve ostale koji se nisu slagali s nasiljem.

Unutar mjesec dana nasilni prosvjedi raširili su se diljem zemlje. Postalo je očigledno da prosvjedi, odnosno organizirano nasilje, imaju aktivnu podršku mnogih političkih aktera i elemenata lokalne, pa čak i savezne vlasti.

Pritom ubojstva bijelaca od strane policajaca nisu bila bitna niti medijski eksponirana, no zato bi svaki takav slučaj u kojem bi žrtva bila pripadnik crne rase ponovno izazvala dodatne tenzije i bila iskorištena za daljnju eskalaciju nasilja. Nije više bilo bitno ni radi li se o kriminalcu traženom zbog pljačke niti je li osoba bila naoružana i pružala otpor policiji. Ništa nije bilo bitno, bitna je bila samo sekalacija nasilja i dokazivanje da je država u rasulu, da vlast više nema kontrolu.

Kako su se približavali predsjednički izbori cijela Amerika pripremala se za potencijalne nerede i daljnje nasilje nakon izbora, no začudo, kako su prošli izbori nestalo je i sveopće nasilje i masovni prosvjedi.

Kako to? Je li policija doista odjednom diljem države promijenila svoje ponašanje prema osumnjičenima, posebno crncima? jesu li odjednom nestale rasne tenzije? Jesu li odjednom svi postali prijatelji i prihvatili civiliziranu konverzaciju i dijalog? Doista, što se dogodilo?