NATO je prvi put počeo razmatrati ovu ideju nakon ruske aneksije Krima 2014., ali je gotovo odustao od plana do 2016.
U to je vrijeme prijedlog došao od rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa kao odgovor na rusku aneksiju Krima i uspon ruske crnomorske flote. Bugarska i Turska su to odbile, a bugarski premijer Boyko Borisov rekao je u to vrijeme da želi vidjeti jedrenjake u Crnom moru, a ne ratne brodove.
Ponovno je aktualno stvaranje zajedničke flote triju zemalja NATO-a u Crnom moru kao načina zaustavljanja Rusije. Uključeno je u izvješće lorda Lancastera, britanskog konzervativnog zastupnika i bivšeg ministra obrane, Odboru za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine NATO-a. O toj se ideji raspravljalo i na summitu NATO-a u Vilniusu.
Zbog svojih sposobnosti, Turska će igrati vodeću ulogu u floti, čime će izbjeći ograničenja Montreux konvencije, naglasio je Lord Lancaster. Prema konvenciji potpisanoj 1936. godine, vojni brodovi zemalja koje nisu na Crnom moru mogu ostati u Crnom moru najviše 21 dan.
Osim toga, konvencija Turskoj daje pravo da zatvori tjesnace (Bosfor i Dardaneli) u slučaju rata u kojem ne sudjeluje. U skladu s konvencijom, Turska ne dopušta ratnim brodovima da prijeđu Bospor od 24. veljače 2022., kada je Rusija napala Ukrajinu. Posljednji NATO brod stacioniran u Crnom moru bila je francuska fregata Auvergne koja je napustila Bospor u siječnju 2022.
Ako takva multinacionalna flota postane stvarnost, Turska će nedvojbeno biti vodeća sila: njezina mornarica trenutno ima tri njemačke dizel-električne podmornice (od kojih je jedna u fazi modernizacije) i još pet naručenih, također iz Njemačke. Također ima 12 borbenih brodova različitih oznaka.
Za usporedbu, Rumunjska ima jednu dizel-električnu podmornicu, koja se trenutno koristi samo za obuku u dokovima zbog nedostatka dijelova i održavanja, i 10 fregata i korveta, nadopunjenih jurišnim čamcima i minolovcima. Bugarska ima samo dvije fregate, objema je potrebna nadogradnja, dvije korvete i nekolicinu minolovaca.
