Zahvaljujući stranoj pomoći, mahom iz Europe i SAD-a, populacija Afrike u zadnjih 30 godina se udvostručila. Posljedica toga danas je još veća glad, epidemije bolesti i nestašice vode, što se sve pripisuje laži zvanoj „klimatske promjene“.

Business Insider nedavno je objavio članak u kojem navodi kako afrički gradovi „ostaju bez vode te kontinentu treba 66 milijardi dolara kako bi izbjegao krizu bolesti i dehidracije.

Afrički gradovi očekuju razorne nestašice vode dok njihovo stanovništvo nastavlja rasti. Ove nestašice vode dovele su do sanitarnih problema koji mogu doprinijeti širenju bolesti poput kolere ili tifusa,“ stoji u članku.

Afrička Banka za obnovu i razvoj u svom izvještaju 2018. navodi kako je Africi potrebno upravo spomenutih 66 milijardi dolara kako bi se riješio problem nestašica vode i sanitarnih problema, pri čemu je navodno jedna trećina Afrikanaca već u velikim problemima.

Međutim, ova cifra ne uključuje dodatnih 170 milijardi dolara koji su potrebni za izgradnju ključne infrastrukture poput brana ili sustava za pročišćavanje vode.

Foto: Izumi Kikkawa

U zemljama poput Gane, Mozambika i Zimbabvea, nestašice vode često rezultiraju povećanim rizicima od oboljenja. Naime, brojna kućanstva skladište vodu u svojim domovima kad za to imaju priliku, što omogućuje stvaranje plodnog tla za stvaranje komaraca koji prenose smrtonosne bolesti.

Zbog nedostatka vode u sanitarijama, Afrikanci često obavljaju nuždu u rijekama zbog čega dolazi do zagađenja voda raznim bakterijama i virusima, a povećava se i opasnost za razvoj epidemije kolere i tifusa.

Do 2050. očekuje se udvostručenje broja stanovnika Afrike, pri čemu će oko 80 posto njih živjeti u urbanim područjima. Ukoliko se predviđanja obistine, trenutni problemi također će se udvostručiti.

Izvještaj portala Bloomberg nedavno je također pokazao tragičnu nesposobnost afričkih zemalja u stvaranju održive infrastrukture.

Kako navodi članak, u Accri, glavnom gradu Gane, nestašice vode u gradovima su toliko česte da ona iz slavina curi tek jednom tjedno i to obično tijekom noći.

Foto: Reuters

Ironija leži u tome da je Gana zemlja koja ima normalnu količinu oborina, ali zbog neispravnog i neodržavanog sustava cjevovoda, pumpnih stanica i sustava za pročišćavanje, vode – nema.

Još jedan primjer nesposobnosti je i svjedočanstvo Joyce Ayitey, stanovnice Accre, koja je ispričala kako su njene slavine presušile prije dvije godine! Tvrtka koja se bavi vodoopskrbom za to je okrivila radnike na izgradnji ceste koji su uništili glavni cjevovod. Iako su tvrdili da će obustava opskrbe vodom trajati samo nekoliko tjedana, ništa se nije promijenilo.

Ništa manje bizarne situacije nisu zaobišle zemlje poput Mozambika, Zimbabvea ili Obale Bjelokosti. Posljednjih mjeseci zbog identičnih razloga i ove zemlje pogođene su nestašicom vode. Bizarno je to što u ovim zemljama ne nedostaje kiše, ali je zbog katastrofalne infrastrukture i enormnog broja populacije nemoguće udovoljiti potrebama.

Ništa od desetljeća dostavljane „pomoći“ nikad nije rezultiralo značajnijim razvojem, osim nastavkom rasta broja stanovnika, stvarajući plodno tlo za više gladnih i žednih usta, veće siromaštvo i još veće vapaje za novcem i većom pomoći izvana.

Foto: Getty

Dakako, danas je moderno negirati stvarnost i činjenice, a pritom izmisliti uvjerljivu prijevaru kao „klimatske promjene“, da bi se javnosti putem masovnih medija servirale neutemeljene jeftine laži o tom „fenomenu“ i njegovim navodnim posljedicama.

Pritom se Europljane potiče na najmorbidnije idiotarije poput odbijanja stvaranja potomstva i pripreme za prihvat novih „klimatskih izbjeglica“, kako bismo navodno spasili svijet u kojem nećemo postojati.

Nije li to samo po sebi svojevrsni „supremacizam“? Nije li učestalo „pomaganje“ Africi dokaz njihove inferiornosti i nesposobnosti?

Nestašica vode nije posljedica „klimatskih promjena“, već enormnog rasta populacije i nesposobnosti održavanja infrastrukture. Oni su pak posljedica višedesetljetnog pružanja „pomoći“ i negiranja očitih činjenica pod iluzornim velom „humanosti“. Nikakve nove basnoslovne svote to nikad neće promijenit – ali pogoršati sigurno hoće.