Kampanja Bidena nagovijestila je da bi se kandidat mogao pokušati ponovno pridružiti ili „pregovarati“ o zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije iz 2015. godine s Iranom ako bi pobijedio. Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif odbacio je bilo kakav razgovor o „ponovnim pregovorima,“ rekavši da bi jedina prihvatljiva opcija bila da se Washington vrati postojećem sporazumu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu uputio je jasno upozorenje američkom političkom establišmentu, rekavši Washingtonu da se ne pridružuje JCPOA.

Ne smije biti povratka na prethodni nuklearni sporazum. Moramo se držati beskompromisne politike kako bismo osigurali da Iran ne razvije nuklearno oružje“, rekao je Netanyahu govoreći na komemoraciji prvom izraelskom premijeru Davidu Ben-Gurionu u nedjelju.

Zahvaljujući našem odlučnom stavu protiv nuklearizacije Irana i protivljenju nuklearnom sporazumu s Iranom, mnoge su arapske zemlje iz temelja promijenile svoj pristup Izraelu“, dodao je Netanyahu.

Biden, koji će na mjesto predsjednika stupiti 20. siječnja, osim ako se pravni sporovi predsjednika Donalda Trumpa ne pokažu uspješnim, izrazio je spremnost ponovno ući u nuklearni sporazum, napisavši članak u časopisu Foreign Affairs iz ožujka / travnja 2020. u kojem je naznačio da će ponovni ulazak SAD-a u sporazum zahtijevati „strogo poštivanje sporazuma“ od strane iranske strane. Inače, njegova kampanja nagovijestila je mogućnost „ponovnih pregovora“ o značajnom ugovoru.

Izrael je uspješno lobirao kod Trumpove administracije da se povuče iz iranskog nuklearnog sporazuma u svibnju 2018. godine, pri čemu je premijer Netanyahu osobno održao „obavještajnu“ djetinjastu PowerPoint prezentaciju u kojoj je tvrdio da je Mossad ušao u tajnu nuklearnu arhivu u Teheranu i izvukao desetke tisuća dokumeata koji dokazuju da je Iran svijetu lagao za svoj nuklearni program. Nekoliko dana nakon prezentacije, Bijela kuća najavila je da će ukinuti svoju privrženost JCPOA-u i obnoviti sankcije protiv Islamske Republike.

U izvješću iz rujna 2020. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) naznačila je da su iranske zalihe obogaćenog urana dosegle 2.105 kg, približno 10 puta više od dozvoljene količine prema nuklearnom sporazumu od 202,8 kg. Ta brojka ostaje znatno ispod procijenjenih 7.000 kg + urana koji je zemlja stekla 2013. godine, prema podacima IAEA.

U lipnju 2020. nuklearni nadzornik izvijestio je da je Teheran prekršio granicu obogaćivanja urana-235 od 3,67 posto koju je zacrtao JCPOA i obogatio na razine od oko 4,5 posto, ispod obogaćenja od 20 posto koje je zemlja postigla prije potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015. godine.

Te su razine i dalje ispod onih potrebnih za izgradnju nuklearne bombe. Primjerice, nuklearna bomba koju su SAD bacile na Hiroshimu u Japanu u kolovozu 1945. imala je razinu obogaćenja iznad 80 posto, a moderni uran razvrstan u oružje kategoriziran je kao nešto iznad 90 posto.

Ironično, Izrael i dalje podmuklo šuti o svom nuklearnom arsenalu, iako su brojni izvori naveli kako Izrael ima nuklearno naoružanje. Usprkos tome, međunarodna zajednica nikad nije pokušala izvršiti nikakav pritisak na Izrael da se izjasni o tome niti su protiv Izraela pokrenute bilo kakve sankcije.