Za one političare, demografe i medije koji zagovaraju masovnu imigraciju kao rješenje za financijske probleme s kojima se suočavaju mirovinski sustavi u zapadnoj Europi, surova stvarnost je da imigracija stvara goleme rupe u nacionalnim proračunima, a Njemačka je posljednji primjer.
Godine 2020., puno prije priljeva ukrajinskih izbjeglica od ukupno više od milijun, i kontinuiranih tokova ilegalnih migranata koji se broje u stotinama tisuća, Njemačka je otkrila da će potrošiti 64,5 milijardi eura u sljedeće četiri godine na imigrante, što uključuje samo federalnu potrošnju. Ta je svota iznosila 15 milijardi eura godišnje, ali najnoviji podaci pokazuju da je ta brojka daleko veća.
Sada je ukupna svota eksplodirala još više, dosegnuvši najmanje 36 milijardi eura samo u 2023., što uključuje 26,65 milijardi eura federalne potrošnje i 10 milijardi eura na lokalnoj i državnoj razini, prema novim podacima Federalnog ministarstva financija. Ti podaci također pokazuju da je savezna vlada potrošila još više na imigraciju u 2022., u iznosu od 30 milijardi eura.
Ni brojka od 36 milijardi eura u 2023. godini, koju je objavio njemački financijski list Handelsblatt, nije potpuna slika. Masovno useljavanje pridonijelo je skoku cijena nekretnina, većem prometu u gradovima, većim i težim učionicama, duljim vremenima čekanja na medicinsku skrb i nizu drugih problema s kvalitetom života. Troškovi krize također dolaze u vrijeme kada se Nijemci suočavaju s povećanom inflacijom i slabljenjem gospodarstva.
Postoje znakovi da će se potrošnja samo ubrzati. U prva tri mjeseca 2023. u Njemačku je stiglo 163.000 imigranata, od čega 80.978 ilegalnih imigranata uglavnom iz zemalja poput Sirije, Afganistana, Turske i Iraka, dok je u zemlju ušlo i 81.647 ukrajinskih ratnih izbjeglica.
