Ruska invazija na Ukrajinu preokrenula je energetsku politiku Njemačke. U samo nekoliko dana otkako je Putin odlučio napasti Ukrajinu, najveće europsko gospodarstvo koje uvelike ovisi o ruskom plinovodu i krajnjoj točki drugog projekta za primanje prirodnog plina iz Rusije, obustavilo je novi projekt plinovoda i poručilo da nijedan izvor energije nije isključen kako bi se osigurala energetska sigurnost zemlje.

Početkom prošlog tjedna, nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao dvije separatističke regije u istočnoj Ukrajini i tamo rasporedio vojnike, Njemačka je obustavila Sjeverni tok 2, projekt plinovoda za prirodni plin pod vodstvom Rusije.

Međutim, od prošlog utorka kriza je eskalirala u punu rusku invaziju na Ukrajinu. Europska unija i Sjedinjene Države su se borile za izradu sankcija protiv Rusije i Putina na način da ne poremete ruski izvoz nafte i plina, čiji veliki dio ide u Europu. A europske zemlje, uključujući najveće gospodarstvo u Europi, Njemačku, iznijele su nove mjere u svojoj vlastitoj domaćoj energetskoj politici kako bi se odviknule od energetske ovisnosti o Rusiji.

Oglas:

Neke europske zemlje shvatile su da imati jednog prevladavajućeg dobavljača plina (ili bilo koje druge robe) nije održiva energetska politika.

Promijenit ćemo kurs kako bismo eliminirali našu ovisnost o uvozu od pojedinačnih dobavljača energije“, rekao je kancelar Scholz u nedjelju u parlamentu. Njemačka će izgraditi dva postrojenja za uvoz LNG-a, u Brunsbuettelu i Wilhelmshavenu.

Osim dva LNG terminala, Njemačka planira povećati količine svog skladišta prirodnog plina i kupovati više plina na svjetskom tržištu u konzultaciji s EU, rekao je kancelar Scholz. Zalihe ugljena također će se povećati, dodao je.

Niti jedan izvor energije nije tabu u novoj njemačkoj energetskoj strategiji za udaljavanje od ovisnosti o ruskom plinu, rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck, član Zelene stranke.

Prije Putinovog rata u Ukrajini, Njemačka je planirala isključiti sve svoje preostale nuklearne elektrane do kraja 2022., dok je također planirala smanjiti korištenje ugljena između 2022. i 2024, a okončati korištenje do 2030. godine.

Produljenje rada preostalih nuklearnih elektrana ili postupno ukidanje ugljena kasnije od 2030. opcije su o kojima se trenutno raspravlja, rekao je ministar.