Nakon šest mjeseci žestoke rasprave, njemačka vlada donijela je kontroverzni zakon o zelenom grijanju zemlje, Zakon o energiji u zgradarstvu (GEG), s visokim procjenama koje pokazuju da će zakon stajati njemačko gospodarstvo preko 1 bilijun eura u sljedećih 20 godina.
Mnogi Nijemci – koji se već bore s inflacijom i usporavanjem gospodarstva – odbijali su ideju instaliranja novih skupih sustava grijanja, a zakon je odbacila većina stanovništva, prema anketama. Vladu se također optužuje za ishitreni zakonodavni proces i nedostatak parlamentarnih saslušanja, čime se dovodi u pitanje demokratska osnova zakona u cijelosti.
Zakon nalaže da Nijemci sa starijim sustavima grijanja iste zamijene u određenom vremenskom roku, iako je doneseni konačni zakon razvodnio neke zahtjeve i iznio neke iznimke. Unatoč tome, očekuje se da će konačni trošak zakona i dalje biti ogroman, s visokim procjenama na 1 bilijun eura, a nižim na 600 milijardi eura.
Mnogi Nijemci svu svoju ušteđevinu drže u svojim domovima, a za mnoge starije osobe, njihovi domovi, koji često imaju starije sustave grijanja, doživjeli su pad vrijednosti zbog novog zakona. U isto vrijeme, u nadolazećim godinama, bit će prisiljeni izvršiti skupe nadogradnje grijanja – obično u obliku dizalice topline i povezanih troškova njezinog učinkovitog rada unutar zgrade – kako bi zadovoljili nove ekološke standarde. Stručnjaci također upozoravaju da će stanodavci imati poticaj povećati najamnine kao odgovor na Zakon o energiji u zgradarstvu.
Problem je u tome što je otprilike tri četvrtine starih zgrada u Njemačkoj izgrađeno prije nego što su prvi propisi o toplinskoj izolaciji stupili na snagu 1979. godine. Mnoge od tih zgrada sada će trebati učiniti energetski učinkovitima, što predstavlja ogromno troškovno opterećenje u vrijeme kad je Njemačka također postupno ukinula nuklearnu energiju, a cijena energije, posebice nafte i prirodnog plina, skočila je.