Desetljećima je rudarska industrija igrala važnu ulogu u njemačkom gospodarstvu, potičući gospodarski rast, no polako je postajala neisplativa, te su njemačke, a tako i neke druge europske zemlje odlučile napustiti rudarenje i iskapanje ugljena. No, to ne znači da Njemačka i dalje nema potrebu za tim energentom. Rusija je trenutno najveći izvoznik ugljena u Njemačku, otamo dolazi 49 posto ugljena kojeg koriste njemačke termoelektrane.

Rudnik Prosper-Haniel u gradu Bottrop, formalno je okončao iskapanje posljednjeg kilograma ugljena u simboličnoj ceremoniji, koja je obilježila kraj 150 tradicije industrije koja je odigrala važnu ulogu u njemačkom gospodarstvu.

Rudnik je zatvoren još u rujnu, nakon što je odluka o njegovom zatvaranju donesena još 2007. godine. Svijesni nadolazećeg zatvaranja njihovih radnih mjesta, broj rudara u zemlji u tih desetak godina smanjio se s 30.000 na 4.500.

Njemačka nije prva europska zemlja koja je u napustila iskapanje ugljena, to se već ranije učinile Francuska 2004. i Velika Britanija 2015. godine, navodno također zbog neisplativnosti te djelatnosti.

Iako su rudnici ugljena zatvoreni, otvorena površinska nalazišta jeftinijeg lignita i dalje će se eksploatirati, a Njemačka će i dalje uvoziti ugljen za svoje potrebe, posebno za termoelektrane. Najveći izvoznik u Njemačku je Rusija, koja je između 2015. i 2017. godine povećala izvoz u tu zemlje sa 16,7 milijuna na 19,4 milijuna tona.

Ruski ugljen sačinjava 38 posto udjela na njemačkom tržištu, a u energetskom sektoru taj udio je čak 49 posto.

Dugoročno, Njemačka razmišlja o potpunom napuštanju ovog oblika energije zbog štetnog utjecaja na okoliš.