Pod pretpostavkom da nam doista prijeti apokalipsa zbog klimatskih promjena te da moramo drastično smanjiti emisije CO2 u atmosferu, a uzevši u obzir sve veću potrebu za energijom, koji bi izvor energije doista bio adekvatno riješenje za tih navedenih problema?

Svjetske potrebe za energijom rastu s brojem stanovnika. Međutim, postizanje ekonomije s neto nultom emisijom ugljika uz podmirivanje naših rastućih energetskih potreba zahtijeva veću ulogu za čiste, održive i pouzdane izvore. Nuklearna energija jedan je od takvih izvora energije.

Kako bi pronašli najčišće izvore energije, izračunate su emisije ekvivalenta CO2 po gigavat-satu (GWh) električne energije proizvedene tijekom životnog ciklusa elektrana za različite izvore energije. To uključuje trag sirovina, transport i izgradnju elektrana.

Nije iznenađujuće da postrojenja na ugljen, naftu i prirodni plin ispuštaju puno više stakleničkih plinova od svojih obnovljivih i neobnovljivih konkurenata. Zapravo, emisije po GWh iz termoelektrana na ugljen su otprilike 273 puta veće od nuklearnih elektrana.

Hidroenergija nudi čistiju i obnovljivu alternativu fosilnim gorivima, međutim, beton i materijali korišteni u izgradnji brana doprinose emisiji. Nadalje, raspadom podvodne vegetacije u rezervoarima također se oslobađaju metan i ugljični dioksid u okoliš. Ipak, emisije po GWh iz hidroenergije su oko 24 puta niže od ugljena.

Solarna energija i vjetar često su najviše spominjani izvori energije kada je u pitanju prijelaz na čistu energiju. Međutim, njihova je gustoća energije niža od fosilnih goriva i zbog toga im je često potrebno više jedinica za stvaranje iste količine energije. Na primjer, za proizvodnju jednog GWh električne energije potrebno je više od tri milijuna fotonaponskih panela ili 412 vjetroagregata. Izgradnja ovih ogromnih solarnih i vjetroelektrana dodaje relativno veliki materijalni otisak i posljedično emisije stakleničkih plinova.

Zašto je nuklearna energija najčišći izvor energije?

Nuklearne elektrane koriste fisiju za proizvodnju električne energije bez sagorijevanja, izbjegavajući emisije iz procesa proizvodnje električne energije. Štoviše, u prosjeku je potreban samo jedan tipičan nuklearni reaktor za proizvodnju jednog GWh električne energije. Kapacitet proizvodnje energije nuklearnih reaktora uvelike je posljedica velike gustoće energije urana i nuklearnog goriva.

Prema američkom Ministarstvu energetike, jedan uranijski pelet veličine gumice sadrži istu količinu energije kao 120 litara nafte ili 17 000 kubičnih stopa prirodnog plina. To omogućuje nuklearnim elektranama da učinkovito proizvode velike količine električne energije, što ih čini jednim od najčišćih izvora energije po GWh proizvedene električne energije.

Nuklearna energija nudi nekoliko prednosti pri prijelazu na čistu energiju. Osim što je bez ugljika i održiva, nuklearna energija također je jedan od najpouzdanijih i najsigurnijih izvora energije. Zapravo, nuklearne elektrane u Sjedinjenim Državama imaju faktor kapaciteta 92,5%, što znači da rade najvećim kapacitetom gotovo 93% vremena tijekom godine.

Kao jedan od najčišćih, najmoćnijih i najpouzdanijih izvora energije, nuklearna energija mogla bi odigrati ključnu ulogu u pomaganju zemljama u postizanju ciljeva dekarbonizacije u borbi protiv klimatskih promjena.