Nevladine organizacije okomile su se na Mađarsku zbog donošenja Zakona o zaštiti od korona virusa u ožujku, iako su iste mjere donijele i brojne druge zemlje. Unatoč tome što je EU već odbacila takve optužbe, oni pozivaju da se poduzmu trenutne kaznene mjere protiv mađarskih vlasti.

Mađarske vlasti navode da je zakon, donesen u ožujku sa parlamentarnom većinom, potreban za rješavanje problema koje je izazvala epidemija korona virusa. Iako je zakon bio medijski i politički osporavan diljem svijeta zbog navodnog davanja „diktatorskih ovlasti“ mađarskom premijeru Viktoru Orbánu, mađarska vlada uzvratila je da je takav nesporazum nastao zbog nerazumijevanja onoga što zakon zapravo kaže.

Mađari su potom javno objavili čak i engleski prijevod cijelog zakona, da dokažu kako su optužbe neutemeljene.

Ipak, šest nevladinih organizacija – Amnesty International, Međunarodna federacija za ljudska prava, Human Rights Watch, Međunarodna komisija pravnika, Institut za europsku politiku otvorenog društva i Reporteri bez granica – poslali su 21. travnja zajedničko pismo ministrima vanjskih poslova EU.

U njemu su opisali svoj „strah“ da mađarska vlada pokušava iskoristiti pandemiju korona virusa kako bi uništila vladavinu zakona i ograničila ljudska prava u zemlji. Pismo je u cijelosti objavljeno na web stranici Human Rights Watch.

Nevladine organizacije zatražile su od Europskog vijeća da poduzme mjere protiv Mađarske kao odgovor na donošenje zakona, posebno ističući činjenicu da vlada rezervira izvanredne ovlasti za sebe bez vremenskog ograničenja tijekom kojeg je moguća vladavina na njegovoj osnovi.

U pismu se tvrdi da ova razina „izvanredne moći“ ograničava nadzor nad pravosuđem države i Parlamenta. Iako je u pismu potvrđeno da postoje izvanredne situacije u kojima su takvi pravni mehanizmi prihvatljivi, ono pruža mišljenje da mađarsko zakonodavstvo onemogućava podržavanje vladavine zakona tamo.

U pismu se navodi i da bi novi zakon, koji kriminalizira širenje lažnih vijesti o korona virusu, mogao dovesti do napada na kritičare vlade.

Autori zatim opisuju povijest zakonodavnih promjena u Mađarskoj u posljednjih nekoliko godina, navodeći to kao ugrožavanje slobode govora. U konačnici, pismo se potiče EU, države članice i zastupnike Europskog parlamenta da ubrzaju provedbu članka 7. – koji se protiv Mađarske pozvan još u rujnu 2018. – i da se ove nedavne poteze uvrsti u rasprave.

Članak 7 inače suspendira prava države članice u okviru bloka.

Zaključno, u pismu se navodi da nevladine organizacije potpisnice „spremno stoje pomoći u svim daljnjim informacijama koje će vam biti potrebne u pripremi daljnjih mjera u vezi s tim pitanjima.

Usprkos još jednom bijednom pokušaju napada na mađarsku vladu, EU je 30. travnja odbacila sve ove optužbe kao neosnovane.


Europska komisija priznala da Mađarska nije prekršila nikakve zakone oko pandemije i mjera