U nedavnom izvještaju navodi se da su boce nadmašile plastične vrećice i slamke kada je riječ o njihovoj zastupljenosti među otpadom u slatkovodnim rijekama.

Analiza Instituta Earthwatch otkrila je deset najčešćih oblika plastičnog otpada u europskim plovnim putovima. Popis, koji je nastao na temelju podataka iz devet studija o zagađenju u izvorima slatke vode, otkriva kako su napori na suzbijanju prisutnosti određenih predmeta za jednokratnu uporabu (slamke i vrećice) bili učinkoviti, dok drugima treba više pažnje (boce, omoti za hranu).

Oglas:

       

Popis prvih 10 (ukupno 57 posto) najzastupljenijih predmeta u vodama koji su načinjeni od plastike ili sadrže plastiku je sljedeći:

  1. Plastične boce (14% svih plastičnih predmeta pronađenih u slatkovodnom okruženju)

  2. Omoti od hrane (12%)

  3. Opušci cigareta (9%)

  4. Ambalaža za hranu za van (6%)

  5. Štapići za uši (5%)

  6. Čaše (4%)

  7. Sanitarni predmeti (3%)

  8. Pakiranja duhanskih proizvoda (2%)

  9. Plastične slamke i pribor za jelo (1%)

  10. Plastične vrećice (1%)

Dobra vijest je da plastične vrećice nisu toliko veliki problem kao što se mislilo. Loša vijest je da su plastične boce za piće mnogo veći problem.

Činjenica da plastične vrećice i slamke relativno nisko rangiraju na popisu mogu biti iznenađenje, ali to je vjerojatno rezultat dugogodišnjih učinkovitih kampanja i nameta kojusuprouzročili smanjenje njihova korištenja.

Svi oblici plastike uzrokuju probleme za divlje životinje i ribe te ih je teško očistiti. Oni također ispuštaju otrovne kemikalije u vodu jer se razgrađuju i uzrokuju ozbiljne blokade (osobito u slučaju vlažnih maramica u londonskom kanalizacijskom sustavu).

Znanstvenici procjenjuju da 80 posto plastike u oceanima dolazi iz riječnih izvora. Stoga je njihovo stajalište da je „fokusiranje na čišćenje rijeka najbolji način da se spriječi dotok postojećeg smeća u mora, dok je krajnji izvor problema – naša navika bacanja proizvoda od plastike – riješen.

Autori istraživanja pregledom rezultata otkrili su da 37 posto plastičnih predmeta pronađenih u rijekama, čine predmeti koje potrošači koriste u svakodnevnom životu.

Promjenom naših navika potrošnje, odbijanjem nepotrebnih pakiranja predmeta i traženjem alternativa koje se mogu ponovno koristiti, te se brojke mogu smanjiti. Izvješće nudi strategije za rješavanje problema otpada i svrstava ih prema njihovoj učinkovitosti.

Hrvatska, kao zemlja u kojoj je primjerice pušenje društveno prihvaćeno, jer je oduvijek prisutno, ima enormnu količinu odbačenih opušaka, što osim zagađenja prikazuje i krajnju neodgojenost i bezobzirnost ovisnika. Nažalost, nikakve dosadašnje mjere nisu urodile značajnijim rezultatima.